BERLIN, Grčka mora da preda kontrolu nad svojim budžetom spoljnim institucijama ukoliko ne može da sprovede reforme povezane sa paketom finansijske pomoći, rekao je danas njemački ministar ekonomije i vicekancelar Filip Resler.
Resler je tako postao prvi njemački ministar koji je otvoreno usvojio prijedlog da Grčka preda kontrolu nad budžetom nakon što je u javnost procurila vijest da Berlin želi da Atina to učini.
“Potrebno je dodatno rukovodstvo i nadzor za sprovođenje reformi. Ukoliko Grci sami ne uspiju da to učine, onda mora da bude snažnije rukovodstvo i da sve nadzire izvana, na primjer preko EU”, rekao je Resler njemačkim medijima.
Grčka je danas odbacila prijedlog Njemačke da EU preuzme kontrolu nad budžetom te zemlje.
Grčki ministar kulture Pavlos Jerulanos rekao je nešto ranije za Bi-Bi-Si da je “nemoguće” da Grčka prepusti kontrolu nad svojim porezom i potrošnjom.
Grčki zvaničnici gnjevno su reagovali na prijedlog Njemačke, koji je procurio u javnost, za osnivanje evropskog komesara za budžet sa veto ovlaštenjima nad porezima i potrošnjom Atine.
“Nemoguće je da grčka vlada prihvati sličan dogovor. Ne vjerujem da će naići na podršku bilo kojeg lidera stranke iz koalicone vlade. Mnogo toga smo se odrekli, ali mislim da je suverenitet crvena linija koju se niko neće usuditi da pređe. Radije bih podnio ostavku na funkciju ministra nego da dozvolim bilo kome da nam govori kako da trošimo svoj novac”, rekao je Jerulanos.
Postoje zabrinutosti da mjere, koje je Grčka preduzela za smanjenje deficita u budžetu, nisu dovoljne. Atina pregovara sa Institutom za međunarodne finansije (IIF), koji predstavlja grčke privatne investitore.
Prema sporazumu postignutom na samitu EU, u oktobru 2011. godine privatni investitori, uključujući banke i investicione firme, prihvatiće 50 odsto smanjenja grčkih dugovanja.
Međutim, pregovori traju skoro tri sedmice zbog spora o kamatnoj stopi koja će biti određena za nove obveznice, a koje će zamijeniti stare.
Zaključivanje pregovora ključni je korak za smanjenje grčkih dugovanja na 120 odsto sa sadašnjih 160 odsto do 2020. godine. Pregovori sa privatnim sektorom ključni su dio drugog dogovora o finansijskoj pomoći Grčkoj vrijednog 130 milijardi evra, a bez kojeg će se Atina ponovo naći pred bankrotom ukoliko ne bude mogla da isplati 14,5 milijardi evra obaveza koje dospijevaju 20. marta.