BANJALUKA, Grawe osiguranja Banjaluka, bez obzira na globalnu krizu, poslovnu 2008. godinu završava rekordnim rezultatima, rastom premije većim od 30 odsto, a za sledeću godinu imaju još ambiciozniji plan.
„Životna osiguranja sama po sebi su najotpornija na efekte finansijske krize zbog svoje konzervativne politike ulaganja. Samim tim mi još nismo osjetili posljedice krize, štaviše bilježimo rekordne rezultate posljednjih mjeseci“, rekao je direktor Grawe osiguranja Banjaluka Veselin Petković u intervjuu za Capital.ba.
CAPITAL.ba: S kojim poslovnim rezultatima Grawe Banjaluka završava poslovnu 2008. godinu?
PETKOVIĆ: Poslovna godina iza nas je po mnogo čemu najbolja u poslovanju Grawe Banjaluka. Za prvih 11 mjeseci naša fakturisana premija je 6 163 000 KM što je za 25 odsto više nego u cijeloj protekloj godini. Imamo još jedan mjesec tako da ćemo imati rast u prosjeku od 37-38 odsto. Mi držimo rekordne rezultate po broju novosklopljenih ugovora, a portfelj stabilno raste.
CAPITAL.ba: Za sledeću godinu mnogi prognoziraju najjači talas krize. Kako će te uticati na vaše klijente?
PETKOVIĆ:Naravno sledeća godina sigurno donosi nove izazove. Vidjećemo kako će se odraziti najavljeno otpuštanje radnika, smanjena plata, sve to može uticati, ali mi se držimo našeg ambiciznog plana da ostvarimo rast od 30 odsto.
CAPITAL.ba: Grawe je poznato po ulaganju u RS. Investirate u tržište kapitala RS. Da li na Banjalučkoj berzi ima dovoljno kvalitetnih hartija?
PETKOVIĆ: Svakako da nema i to je veliki problem. Ulagali smo u bankarske obveznice, te opština Laktaši i grada Banjaluka, planiramo uložiti u obveznice Gradiške. Bližimo se cifri od kupljenih tri miliona obveznica stare devizne štednje RS. Ponuda je, nažalost, dosta siromašna i tih obveznica nema dovoljno, a i one nemaju valutnu klauzulu što je veoma bitno s obzirom na naše poslovanje i poslovnu politiku da novac ulažemo sa što je moguće većim stepenom osiguranja. Nadamo se da će to što prije da uvesti.
CAPITAL.ba: Do kraja godine sve osiguravajuće kuće u RS moraju uvesti fiskalnu kase. Koliko je to primjenjivo u vašoj djelatnosti?
PETKOVIĆ: To je apsolutno neprimjenjivo. Mi nemamo kontakte sa svojim klijentima. Oni premiju uplaćuju preko banke ili pošte. Mi tek poslije na bankarskom izvodu vidimo što i koliko uplaćeno. To je praktičan problem. Kako i kada dostaviti klijentu fiskalni računa? Mi klijenta niti vidimo, niti imamo kontakta sa gotovinom. Osiguranja upravo iz tih razloga nisu obaveznici ni PDV-a. Uostalom, ne znam koje bi država dobila podatke preko fiskalne kase o osiguranju, a koje već nema. Nas kontroliše Agencija za osiguranje. Mjesečno dostavljamo o premiji, troškovima, režijskom dodatku. Apsolutno sve je dostupno.
CAPITAL.ba: Možete li dostavljati fiskalni račun uz obavještenje o dospijeću premije?
PETKOVIĆ: To nije izvodljvo iz nekoliko razloga. Prvo životno osiguranje je dobrovoljno i klijent nema obavezu da ga uplati. Znači nikada ne znate da li će biti uplata. Može jednostavno da ne uplati i šta onda? Zatim nekada klijenti uplate više ili manje nekoliko maraka. Obavještenje je samo obavještenje. Suština je da osiguranja nigdje u svijetu nemaju fiskalne kase. Mislimo da je to veliki propust zakonodavca. Nažalost, sujeta je velika i neće priznati da su pogriješili, a mi sada imamo problem i uopšte ne znamo kako da organizujemo rad. Ne žalimo se mi zbog troškova uvođenja, već jednostavno to je u praksi neprovodivo.
CAPITAL.ba: Postoji li opasnosti od preliva premija u FBiH, da zbog obaveze fiskalizacije osiguravajućih kuća u RS?
PETKOVIĆ: Svakako da postoji. Pored toga, Federacija BiH od 01. janura uvodi poreske olakšice za životna osiguranja. Kod nas se spominje poreska olakšica ali samo za penzijske fondove. Nama u nezvaničnim razgovorima obećavaju da će biti i za životna osiguranja, ali je ne vidim dobru volju da to uskoro bude. Čak mislim da se favorizuju penzijski fondovi. Ne znam zbog čega jer sve ono što oni rade, radimo i mi sedam godina u životnim osiguranjima u BiH. Mi sada imamo situaciju da su penzijski fondovi u svijetu u stravičnim gubicima i da su izgubili 60 do 70 odsto vrijednosti, dok životna osiguranja nisu. Penzijsko osiguranja treba da imaju veći prinos, ali životno nude veću sigurnost. U slučaju smrti isplaćujemo klijentu znatno više nego što je on platio naše osiguranje. Mi imamo manji prinos, ali znatno veću sigurnost.
CAPITAL.ba: Zašto se osiguravajuća društva nisu ranije žalila na usvojeni Zakona o fiskalizaciji?
PETKOVIĆ: Pozivi za javne rasprave se objavi nekada, u nekim novinama i na kraju se rasprave održe sa par prisutnih ljudi. Ne obavještavaju se direktno zainteresovane strane u određenoj oblasti na koje se novi ili izmijenjeni zakon odnosi, tako da javne rasprave prođu nezapaženo. Drugo, niko nije očekivao da će ovako rješenje da ostane u konačnoj verziji zakona. Nismo mogli vjerovati da to neko može učiniti. Mislili smo da je to lapsus, jer to nema nigdje u svijetu. Nije problem da osiguranje ima fiskalnu kasu i koristi je ako se bavi još nekim poslom, izdavanjem poslovnog prostora i slično, ali premije moraju biti izuzete i kod životnih osiguranja i kod autoodgovornost. Sada je sigurno problem mijenjati zakon, ali podzakonskim računom je moguće popraviti situaciju.
CAPITAL.ba: Razmišljate li u Grawe Banjaluka da tržištu ponudite neke nove proizvode, poput zdravstvenog osiguranja?
PETKOVIĆ: Mi smo uveli jedan novi proizvod životnog osiguranja, to je osiguranje u slučaju teške bolesti. Isplaćujemo odgovarajući sumu klijentu u slučaju teške bolest. Uveli smo i kolektivno osiguranje od nezgode. Za sledeću godinu planiramo uvesti osiguranje nekretnina. Ono što je definitivna stav na Uprave da nećemo skorije uvoditi autoodgovornost. Što se tiče zdravstvenog osiguranje, da bi ste ga uveli morate imati kvalitetnu kliniku. Nažalost, mi to nemamo. Možemo sa nekoliko privatnih klinika napraviti ugovore, ali to ipak nije kompletna usluga koju bi želimo pružiti svojim osiguranicima.
CAPITAL.ba: Naši političari često ističu da je poslovni ambijent u RS najpovoljniji u regionu. Koliko ima istine u tome?
PETKOVIĆ: U nekim stvarima jeste, ali u poslednje vrijeme ima mnogo nepripremljenih projekata i zakonskih rješenja koje ne idu u prilog toj tezi. Ovde je nizak porez na dobit, na raspolaganju je dividenda iako naši vlasnici nikada nisu uzeli dividenu već su je ulagali u kapital što dokazujemo da ostajemo dugoročno. S druge strane ima negativnih stvari u poslovanju. Tu je spomenuta fiskalizacija koja ća napraviti velike probleme. Drugo, ukoliko se ne uvedu poreske olakšica poslovni ambijent će uskoro biti mnogo povoljniji u Federaciji BiH. Hrvatska je tim poreskim olakšicama riješila problem iznošenja novca od premija u inostranstvo.
CAPITAL.ba: Da li je riješen problem sa nelegalnom i nelojalnom konkurencijom na tržištu RS?
PETKOVIĆ: Jedan dio jeste. Prve kuće iz FBiH su dobile dozvolu u RS i to je ono što smo i mi tražili, da svi poslujemo pod istim uslovima. Međutim, ipak ima još nekih reonomiranih kuća na koje niko ne reaguju i one nemaju troškova niti plaćaju naknadu. Najveći problem je ostao na tržištu posrednika. Naše posrednika stalno rigorozno kontrolišu, a s druge imamo posrednike iz FBiH na koje regulatori na tržištu ne reaguju. Sada je taj problem više izražen.
CAPITAL.ba: Možete navesti neki primjer?
PETKOVIĆ: Agencija za osiguranje RS više od godinu i po dana nije organizovala ispit za posrednike. Mi imamo bar 100 ljudi koji hoće da rade ovaj posao, a ne mogu jer se ne organizuje polaganje ispita.
CAPITAL.ba: Da li su naknade Agencije za osiguranje RS konkurentne i prilagođene okruženju?
PETKOVIĆ: Agencija naplaćuje osiguravajućim kućama 0.95 odsto od prihoda. To je sigurno visok procenat posebno za životna osiguranj. U Srbiji to je 0,36 odsto. Ali, budimo realni Agencija je bila primorana na taj potez jer je ovo malo tržište a Agencija se tek uspostavlja i ona mora da funkcionište. Vjerujemo da će taj procenat padati kako tržište se bude razvijalo.
Ponovo je tu problem sa posrednicima. Naknada za licence za posrednike na dvije godine je čak hiljadu maraka. To je znatno više u odnosu na okolne zemlje. Licenca za zastupnike u Srbiji košta 100 eva, a u Hrvatskoj 130 evra. Kod nas je bila 1500 KM, pa sada su smanjili na 1000 KM, ali to je i dalje preskupo. Realno je da bude oko 400 do 500 KM. Time bi se ostvario višestruki efekat. Proširili bi bazu posrednika, a timi i više novca za Agenciju, više ljudi bilo pod kontrolom, a onima koji sada plaćaju ne bi bilo preskupo. Danas imate situaciju da jedan čovjek potpisuje, a 20 ljudi prodaje osiguranje.
www.capital.ba