BANJALUKA – Uprava za indirektno oporezivanje BiH koja je godinama zadržavala (i potrošila) novac za depozite na uvezene automobile iz Evropske unije, a koja ih sada preko banaka vraća pod prinudom, moraće na ovo da plati masne kamate i sudske troškove.
Naravno, da se zna, ne radi se tu o novcu UIO, nego građana BiH, koji su ga uplatili kao kauciju na račun javnih prihoda u bankama, dok se izvrši provjera i potvrdi porijeklo automobila.
Uvoznici automobila od UIO godinama potražuju povrat kaucije koja dostiže u ukupnom zbiru i po nekoliko stotina hiljada maraka, zbog čega su tužili najveću poresku instituciju, pa će, izuzev svog novca, naplatiti i prilično visoke zatezne kamate. Od novca građana, osim ovoga, platiće se i ozbiljno visoki sudski troškovi.
Dobojski advokat Damir Sprečo, koji zastupa uvoznika automobila iz Tešnja, kaže da njegova stranka od UIO potražuje između 70.000 KM i 80.000 KM za period od 2018-2019. godine, na šta će se tek obračunati zatezne kamate od oko 20.000 KM, te platiti sudski troškovi u istom iznosu.
“Kompanija koju zastupam uvezla je oko 50 automobila i prema instrukcijama UIO plaćene su kaucije za carinu i eventualne troškove. Svi automobili su bili vjerodostojni i donesena su rješenja za povrat depozita, postala su pravosnažna i izvršna, pa se novac trebao vratiti uvozniku. Međutim, zbog spora oko poravnanja između entiteta, novac je povukla RS, a UIO se od tada brani da on više ne postoji i da nema od čega da ga isplati. Rekli su nam da će ga vratiti ako uspiju da izvrše neka prebacivanja”, objašnjava Sprečo za CAPITAL.
Kaže da se u ime svoje stranke javljao da ponudi rješenje da se prilikom sačinavanja PDV prijave u nekom od narednih mjeseci uvaži taj dug i poravna, ali da za to nisu htjeli ni da čuju.
Ide naplate idu i kamate
“Onda smo ih tužili pred Sudom BiH jednom tužbom kojom obuhvatimo svih 50 zahtjeva, ali je tužba odbačena. Rečeno nam je da se odmah može ići na izvršenje na osnovu rješenja UIO, iako se u njemu samo konstatuje postojanje duga. Poslali smo na izvršenje, ali su i to osporavali, žalili se i tako dalje. Zatrpavali su nas dokumentacijom i dopisima o sporu između RS i FBiH. Kada je krenula prinudna naplata, naplatili smo 26 predmeta, uglavnom sa kamatama”, kaže Sprečo.
Problem sa isplatama depozita nastao je ranije zbog spora pred Sudom BiH oko poravnanja između entiteta na osnovu koje je UIO dužna da Republici Srpskoj isplati 30 miliona maraka duga za kamate oko zakašnjelog poravnanja, nakon čega je u prinudnoj naplati povučeno 4,6 miliona sa jedinstvenog računa uplata građana i depozita, o čemu je CAPITAL ranije pisao.
Tako su građani, koji su odavno ispunili sve uslove za oslobađanje od 15 odsto carine na uvoz automobila ostali bez svog novca. Banke sada povrat dugovanja po osnovu depozita rade tako što tražiocima od prije pet godina, koji su naknadno putem suda zatražili izvršenje rješenja UIO, isplaćuju novac od depozita uplaćenih ove godine od strane nekih drugih uvoznika, iako se taj novac mora vratiti i njima.
Banjalučki advokat Predrag Herbez kaže da i on ima oko 40 predmeta potraživanja depozita koja se u konačnom zbiru mjere desetinama hiljada maraka.
“Sve će se to platiti sa računa UIO. To je kod njih tako i nema nikakve odgovornosti za loš rad. Službenici ne snose nikakvu odgovornost za ovakve propuste. Ako imam 40 predmeta po 300 maraka po predmetu za moje troškove, to je samo 12.000 maraka za troškove advokata. Tu se još računaju kamate na sva ta rješenja. Kamata u ovim predmetima je maltene stigla glavnicu”, kaže Herbez.
Objašnjava da je naplata depozita aktivna i danas i to bez ikakve osnove i da je budućnost takva da će se ovo nastaviti dešavati.
“To zato što njihovi službenici ne odgovaraju za svoje propuste. Ako dostavite „Eur1 obrazac“ za uvezeni autmobil čime se garantuje vjerodostojnost automobila, zašto se svaki šalje na provjeru i insistira na provjeri i polaganju depozita? Zašto, ako smo prihvatili standarde EU? Sve dok neko ne postane odgovoran za nedomaćinsko poslovanje, ovo će se raditi. Šta bi bilo da ja utajim PDV u tom iznosu? Da li bi mi oprostili ili bi mi pisali prijavu?”, kaže Herbez za CAPITAL.
Milion maraka potraživanja plaćaju građani
Zbrku sa depozitima za uvoz automobila napravila je upravo UIO forsirajući provjeru uvoza svih vozila, a ne samo onih koja su “sumnjiva”, kako bi se trebalo raditi.
Tako su zatrpali carinske službenike u EU desetinama, ako ne i stotinama hiljada obrazaca, zbog čega se proces odugovlačio preko 10 mjeseci, a onda protek vremena koristili kao osnov za ukidanje preferencijalnog porijekla i nezakonitu naplatu punog iznosa carine i poreza na dodatu vrijednost.
Ovo je najviše pogodilo uvoznike automobila Audi, Folksvagen i BMW koji od 2016. godine ne izdaju uvjerenja o porijeklu, što utiče na konačnu cijenu automobila.
Kako su nam ranije rekli u UIO, do sada je po obezbjeđenju sredstava na računima koji su bili predmet blokade, izvršila povrate po osnovu osam sudskih rješenja u iznosu od 39.255 KM. Postoji još 626 neizvršenih rješenja u vrijednosti preko 918.000 maraka, koje UIO dalje ne može da vrati zbog pljenidbe.
Pred Sudom BiH su za neizvršene povrate depozita za osiguranje duga pokrenuta 132 izvršna postupka kojima se potražuje 274.645 KM glavnog duga.
Prinudno izvršenje koje je započeto od jula mjeseca 2022. godine na ovaj način, kao posljedicu imaće da će se u narednom periodu, ponovo pojaviti problem nemogućnosti izvršenja povrata depozita za nekog drugog obveznika koji je sredstva depozita položio na taj račun.
Na pitanja koja smo danas poslali u UIO još uvijek nismo dobili odgovore.
CAPITAL: Andrijana Pisarević