Građani BiH opravdano strahuju da će se ponoviti katastrofalne poplave iz 2014.

SARAJEVO, BANJALUKA – Bosnu i Hercegovinu su 2014. godine zadesile katastrofalne poplave, od donatora su za sanaciju štete i upravljanje rizicma od poplava stigle na stotine miliona evra, ali nadležni u institucijama vlasti se i dalje nisu dovoljno angažovali da smanje rizike od novih poplava.

Ono što je takođe poražavajuće je da nema konkretnih podataka kako su utrošene donacije koje su u BiH stigle za sanciju šteta od poplave 2014.

Podsjetimo, u poplavama koje su BiH zadesile prije više od sedam godina poginulo je više od 20 osoba, a materijalna šteta je procijenjena na oko 1,7 milijardi maraka.

Posljednji podaci o donacijama iz 2016. godine

U Ministarstvu finansija i trezora BiH zadnji ažurirani podaci o donacijama, kojima raspolažu, su iz 2016. godine.

„Ministarstvo finansija i trezora pripremilo je posljednji Finansijski pregled aktiviranih sredstava međunarodne pomoći za saniranje šteta od poplava sa 31. oktobrom 2016. godine, budući da je u periodu od jula 2014. godine do kraja oktobra 2016. godine alocirano ukupno 85 odsto obećanih sredstava na donatorskoj konferenciji“, istakli su u Ministarstvu i dodali da se preostali dio od obećanih sredstava alocira putem tekućih projekata donatora, koji su javno dostupni u DMD bazi podataka.

Ako govorimo o konkretnim ciframa sredstava koja su prikupljena na donatorskoj konferenciji, ukupno je obećano 810,4 miliona evra, dok je alocirano 691,5 miliona evra, a isplaćeno 299,2 miliona evra donacija.

Međutim, u Ministarstvu napominju da oni nisu nadležni za praćenje i izvještavanje o utrošku sredstava, nego je to, ističu, obaveza donatora.

Prema njihovim riječima, kada su u pitanju sredstva koja su prikupljenja preko računa Ministarstva finansija i trezora BiH za pomoć stradalima u poplavama 2014. godine, ona iznose 13,5 miliona maraka.

„Navedeni iznos sredstava je prikupljen u periodu 2014. i 2015. godina, a u pitanju su sredstva po Odluci Savjeta ministara, iz sredstava budžetske rezerve u iznosu od 7,1 milion KM, sredstava u iznosu 773.285 KM po osnovu jednodnevne zarade zaposlenih u institucijama BiH, a preostali dio sredstava od 5,6 miliona se odnosi na donacije iz inostranstva uključujući države, Vlade pojedinih država, međunarodne organizacije, fizička i pravna lica iz zemlje i inostranstva“, pojasnili su u Ministarstvu.

Naglasili su da Ministarstvo ne raspolaže podacima, kad, kako, kome, za koji projekat i koliko je sredstava dodijeljeno.

Katastrofalne poplave 2014. godine najviše je osjetio Doboj, a poplavljeni su još i Šamac, Derventa, Prijedor, Bijeljina, Banjaluka, Čelinac, Janja, Orašje, Odžak, Brčko, Tuzla, Maglaj, Travnik, Žepče i mnoga druga mjesta i naselja.

Da se građani BiH, koji su ugroženi poplavama, mogu oslanjati samo na dobre vremenske prilike, više nego na nadležne, dokazuje i to što neki od najvažnijih projekata zaštite od poplava ni do danas nisu završeni.

Dobojlije i dalje nezaštićene od poplava

U Udruženju građana „Da se ne ponovi 2014“ iz Doboja u izjavi za CAPITAL kažu da je taj grad i daje ugrožen od poplava zbog toga što nije uređeno korito rijeke Bosne i njenih pritoka, nisu izgrađeni planirani odbrambeni nasipi, nisu uklonjeni objekti koji su nezakonito izgrađeni u velikom koritu Bosne i nije urađena kanalska i kolektorska mreža na području grada.

„Poseban problem su nekoliko desetina nezakonito izgrađenih objekata i nasutog zemljišta u velikom koritu Bosne koji ugrožavaju normalan protok vode u slučaju visokog vodostaja i koji su bili jedan od uzroka plavljenja Doboja u maju 2014. godine, a među njima najveći problem su objekti na lokalitetu Buvlje pijace, „Elektro Doboja“, Dušanića, Josipovića i Đurkovića kojima je potpuno pregrađeno veliko korito rijeke“, pojasnili su za CAPITAL u tom Udruženju.

Kako dodaju, ono što posebno zabrinjava je nastavak gradnje i nasipanja velikog korita Bosne nakon poplave 2014. godine, izdavanje saglasnosti „Voda Srpske“ i grada Doboja za dio izgrađenih objekata i nečinjenja vodne inspekcije, tužilaštva, policije i drugih institucija da se spriječe nezakonitosti i ugrožavanje od poplava.

„Zbog nezaštićenosti od poplava i zbog nesankcionisanja odgovornih za poplave 2014. godine, Dobojlije žive u strahu da bi se mogle ponoviti majske poplave od prije sedam godina, kada se utopilo 11 osoba, poplavljeno nekoliko stotina stambenih i poslovnih objekata i učinjena šteta od nekoliko stotina miliona maraka od koje se Doboj još nije oporavio“, upozorili su u tom Udruženju.

Urađeno manje od deset odsto predviđenog

Masterplanom iz 2014. godine predviđeno je uređenje 4,5 kilometra korita rijeke Bosne, 0,8 km korita Spreče, 2 km korita potoka Liješanj i 1,2 km Oraškog potoka. Plan je predviđao i podizanje nivoa zaštitnog nasipa u dužini 4,5 km, izgradnju 1,2 km zaštitnog nasipa u Barama, izgradnju nove pumpne stanice, izgradnju 3,5 km kanalske i kolektorske mreže i uklanjanje izgrađenih objekata i starog željezničkog mosta.

„Od predviđenog, do sada je samo uređeno 180 metara korita potoka Liješanj i izgrađeno 2,1 km betonskog zida kojim je za jedan metar podignut odbrambeni nasip“, ističu u Udruženju „Da se ne ponovi 2014“.

Utisak im je, kažu, i da su značajno splasnule ambicije i aktivnosti resornog ministarstva, „Voda Srpske“ i grada Doboja da se obezbijedi zaštita Doboja od poplava, s obzirom na to da je do sada urađeno manje od 10 odsto predviđenih poslova.

Kažu da nisu određeni rokovi za realizaciju preostalih poslova, da se razvalači sa ekspropijacijom zemljišta za uređenje korita rijeke Bosne i dobijanjem kredita za finansiranje preostalih radova, te naglašavaju da institucije ponovo postaju zanemaruju obavezu da Doboj i druga područja zaštite od poplava.

Donacijama mahom finansirana sanacija štete

„Za Doboj je, prema procjeni, najveći dio sredstava iz donacija, Fonda solidarnosti RS i drugih izvora korišten za sanaciju štete od poplava, a samo oko 2,5 miliona KM za izradu studija, projektovanje, uređenje vodotoka i podizanje visine odbrambenog nasipa“, kažu u Udruženju.

Dodaju da je za finansiranje uređenja korita Bosne i izgradnju drugih objekata za zaštitu od poplava predviđeno kreditno zaduženje, koje je, kako tvrde, moglo biti izbjegnuto da „vlasnici šljunkara i korumpirani predstavnici institucija nisu prisvojili više desetina miliona maraka od eksploatacije šljunka, koji su trebali biti uplaćeni u budžet u proteklih dvadeset godina“.

Drinski nasip nije izgrađen ni nakon sedam godina

Za početak gradnje Drinskog nasipa od Balatuna do naselja Janja i Batar, u dužini od oko 7,8 km, u sklopu Projekta odbrane od poplava rijeke Drine, istaknuta je „ova godina”.

Da bi taj nasip, za koji je istaknuto da je od velike važnosti, bio izgrađen neophodno je da se okonča eksproprijacija zemljišta.

Dok s jedne strane republičke vlasti tvrde da su gradu Bijeljina dostavile novac za eksproprijaciju, gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović navodi da je skupštinska većina „amandmanom oduzela 600.000 KM sa pozicije eksproprijacije”.

U majskim poplavama je na području Bijeljine potopljeno 6.500 kuća, a direktna šteta je procijenjena na 123 miliona KM.

Nasipa nema ni na Sani u Prijedoru

Šta znači biti prepušten sudbini i vremenskim prilikama najbolje znaju stanovnici prijedorskih naselja Tukovi, Raškovac, Topolik, Gomjenica…, a koji su i nakon katastrofalnih poplava 2014. godine potop doživjeli i 2018.

Iako je od poplava 2014. godine prošlo već sedam godina, nasip na rijeci Sani nizvodno dva kilometra u naselju Tukovi, u dužini od 5.286 metara, nikad nije izgrađen. Nije realizovana ni neophodna izgradnja nasipa na desnoj i lijevoj obali Sane u dužini od 2.287 metara.

Aktuelni gradonačelnik Prijedora Dalibor Pavlović obećao je izgradnju pomenutih nasipa, kao i uređenje korita rijeka Miloševice i Gomjenice, te čišćenje korita Sane od manastira Klisina do gradskog mosta.

Takođe, republičke vlasti su obećale Prijedoru dati 15 miliona KM za zaštitu od poplava, a Prijedorčani se nadaju da će taj novac zaista biti uložen u zaštitu njihovih života i domaćinstava, te da ih kao i prethodne milione neće „odnijeti Sana“.

Banjaluka: Nakon sedam godina se sjetili urediti korito Vrbasa

Kakva je moć Vrbasa i Vrbanje najbolje su osjetili stanovnici banjalučkih naselja Česma, Karanovac, Lazarevo i Priječani, te mještani opštine Čelinac, a sada su i nadležni, nakon sedam godina od poplave 2014, odlučili da urede korito Vrbasa, za šta će biti izdvojeno 12 miliona maraka.

Planirano je uređenje korita s akcentom na dionicu od mosta u Trnu do mosta na Rebrovcu.

EU: Očekujemo mnogo veći angažman nadležnih u BiH

U Delegaciji EU u BiH u izjavi za CAPITAL ističu da je ulaganje u upravljanje rizikom od poplava i jačanje kapaciteta institucija od najveće važnosti, te da EU nastavlja podržavati BiH u tom području, očekujući od vlasti da se mnogo više angažuju po ovim jako važnim pitanjima.

“Evropska Unija je najveći donator Programa oporavka od poplava sa do sada dodijeljenih oko 84 miliona evra za podršku zajednicama zahvaćenim poplavama u Bosni i Hercegovini. Značajan dio ovih sredstava dodijeljen je BiH za podizanje svijesti o prevenciji od poplava, izgradnji kapaciteta civilne zaštite, kao i provođenju kratkoročnih i srednjoročnih intervencija u oblastima zaštite okoline, zapošljavanja, obrazovanja, zdravstva i socijalne inkluzije”, istakli su u Delegaciji.

Navode da je u posljednje četiri godine EU pomogla 3.000 ljudi u 45 opština i gradova, te da su ukupno izgrađene 423 nove stambene  jedinice, a 600 ih je obnovljeno, dok je 213 porodica dobilo pakete za ekonomsko osnaživanje u oblasti poljoprivrede.

“Za taj projekat EU je izdvojila 12,5 miliona evra, a lokalne vlasti doprinijele su sufinansiranjem, kao i dodjelom zemljišta za korisnike programa u opštinama pogođenim poplavama i klizištima“, pojasnili su u Delegaciji.

Dodaju da, što se tiče sistema prevencije i pripreme za prirodne katastrofe, on podrazumijeva neprekidnu saradnju i napore svih uključenih strana.

„U okviru sveobuhvatne pomoći EU, koja je uslijedila nakon razornih poplava 2014. godine, EU je uložila blizu 25 miliona evra za zaštitu i upravljanje poplavama u BiH. To uključuje podršku integrisanom upravljanju rizikom od poplava razvijanjem sistema za predviđanje hidroloških poplava za rijeku Bosnu i isporuku opreme za nadogradnju mreže osmatranja i infrastrukturnih intervencija na slivu rijeke Save“, kazali su u Delegaciji.

EU, kako navode, pruža pomoć kako bi pomogla spriječiti takve teške događaje, smanjiti rizike i ojačati kapacitete relevantnih službi za spašavanje ljudskih života, životne sredine i imovine.

„Usklađivanje s pravnom stečevinom i standardima EU, posebno kada je riječ o EU direktivi o poplavama, igra važnu ulogu u jačanju spremnosti za reagovanje na poplave“, zaključili su u Delegaciji.

CAPITAL: Bojana Ninković