SARAJEVO/ BANJALUKA, Najopasnije radno mjesto u BiH je u građevinarstvu, te u šumarstvu i na obradi drveta i metala, što pokazuje i podatak da je prošle godine na radnom mjestu stradalo ukupno 22 radnika, od čega skoro polovina u ovim oblastima.
Prema podacima inspekcijskih službi u FBiH, prošle godine je zabilježeno 13 nesreća na radu sa smrtnim ishodom i 75 težih povreda, dok je u RS devet radnika poginulo, a 50 teže povrijeđeno.
Tomislav Ćosić, građevinski radnik, kaže da se vrlo često dešavaju nesreće i nezgode na poslu i da u 80 odsto slučajeva radnici nemaju potrebnu zaštitnu opremu.
“Bio sam prisutan kada je radnik pao sa zgrade na željezo koje je virilo iz betona i na mjestu ostao mrtav. Isto tako jednom se desilo da je spala brusna ploča sa brusilice i radniku koji je držao odsjekla nogu”, naveo je Ćosić.
Takođe ni poslovi na obradi drveta i u šumarstvu ne spadaju u najsigurnije, pa tako Darko Katana, šumar iz Kotor Varoša, tvrdi da je najteže i najveća opasnost od povreda kada drvo u šumi ruše i izvlače.
“Vrlo lako se može desiti da se drvo okrene i naleti na nekog od radnika u blizni ili kada se ruši drvo, može pasti tamo gdje se ne očekuje, tako da stalno postoji rizik na poslu”, istakao je Katana.
Salem Hujić, predsjednik Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH, kazao je da se povrede najčešće dešavaju prilikom sječe drveta u šumi, na nepristupačnim terenima i prilikom izvlačenja drveta iz šume.
“Na svu sreću, proteklih godina nismo imali puno smrtnih slučajeva. U drvnoj industriji na pilanama i u finalnoj preradi vrlo često se dešava da radnici ostaju bez prstiju, ruku i to najčešće zbog nepažnje, jer se radi sa strojevima sa velikim broj obrtaja i tu se radi u sekundama”, kazao je Hujić.
On smatra da bi te povrede bile svedene na minimum da se u većoj mjeri koriste rukavice, natkoljenice, šljemovi i druga oprema.
Alija Remzo Bakšić, predsjednik Asocijacije poslodavaca BiH, potvrdio je da naša zemlja prednjači po broju povreda na radnom mjestu u građevinarstvu, preradi drveta, odnosno u svim industrijskim granama gdje radnik radi sa mašinama koje mogu ugroziti njegov život i zdravlje.
On je naglasio da u FBiH još nema osnova po kojima bi poslodavci odgovorali za neispunjavanje mjera zaštite na radu, ali da bi to trebalo biti uskoro promijenjeno kada bude urađena procjena rizika na radnom mjestu, koja se već sprovodi u RS.
Radmila Puzić, glavni republički inspektor rada i zaštite na radu, kazala je da je u prošloj godini inspekcija zabilježila 50 težih povreda i to u šumarstvu i drvnoj industriji 16, u građevinarstvu devet, elektroprivredi dvije i ostalim djelatnostima 23.
“U istom periodu zabilježeno je devet nesreća sa smrtnim ishodom i to u šumarstvu i drvnoj industriji četiri, građevinarstvu tri i u ostalim djelatnostima dvije”, navela je Puzićeva.
Prema njenim riječima, većina poslodavaca je pristupila izradi akta o procjeni rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini, što će u mnogome povećati bezbjednost na radnom mjestu.
U RS poslodavac je dužan najkasnije u roku od 24 časa obavijestiti Inspekciju rada o svim težim povredama radnika i povredama sa smrtnim posljedicama, a u slučaju da to ne uradi, biće kažnjen novčanom kaznom između 2.500 i 15.000 maraka.
I posao policajca na listi opasnih
Jedno od zanimanja koja su ocijenjena kao visokorizična je i zanimanje policajaca, što potvrđuju i podaci entitetskih ministarstava unutrašnjih poslova, prema kojima je u toku prošle godine u BiH zabilježeno čak 202 napada na policijske službenike.
Najviše napada bilo je prilikom uspostavljanja javnog reda i mira, zatim kontrole saobraćaja, lišavanja slobode, pri zaticanju lica u vršenju krivičnog djela i slično.
Duško Jandrić, predsjednik Sindikata radnika unutrašnjih poslova RS, kazao je da se vrlo često dešava da policajac bude napadnut od strane lica koja privode. Nezavisne novine
Gradilišta najkobnija
