BANJALUKA, Zainteresovanost domaćih građevinaca za poslove u Njemačkoj za 50 odsto je veća od broja dozvola koje naše firme mogu da dobiju, kažu u Privrednoj komori RS.
U sektoru za raspodjelu detašmana Privredne komore RS navode da su, uprkos sve značajnijoj zainteresovanosti građevinskih firmi za izvođenje građevinskih radova u Njemačkoj, tek 33 preduzeća dobila dozvole.
“Broj ovih detašmana, koji se dodjeljuju za cijelu BiH, ograničen je na 2.000, od čega se jedna trećina, odnosno njih 666, daje RS. Ovo je za nas malo i svake godine se suočavamo s problemom da sve veći broj montera, zidara, inženjera i drugih operativaca naprosto ne može dobiti prolaz za izlazak iz zemlje”, kaže sekretar Komisije za raspodjelu detašmana u Privrednoj komori RS Stanko Ivaštanin.
Ivaštanin je rekao kako domaće firme imaju odlična iskustva na stranim tržištima, te da je striktno limitiran broj dozvola za rad za njih velika kočnica.
On je, takođe, konstatovao i to da su, nažalost, nade građevinaca da će ulaskom Hrvatske u EU dobiti dio njihovih detašmana pale u vodu.
“BiH je dobila dobar dio slovenačkih detašmana po njihovom ulasku u EU. Očekivali smo da ćemo po ulasku Hrvatske u EU dobiti dio njihovih dozvola, međutim desilo se da hrvatska radna snaga nema opciju potpune slobode kretanja, zbog čega i dalje moraju koristiti ove dozvole iako su u EU”, rekao je on.
Ivaštanin je pojasnio da je mogućnost dobijanja dijela hrvatskih dozvola već “na dugom štapu” i da će ono u perspektivi biti riješeno dogovorom resornih ministarstava dvije zemlje.
Prosječna vrijednost radova koje firme iz RS izvedu u Njemačkoj godišnje po osnovu dobijenih detašmana iznosi oko 60 miliona KM, rekao je Ivaštanin i dodao da na nivou BiH ona iznosi između 90 i 100 miliona KM.
Posljednja zvanična statistika RS ukazala je da je kriza građevinskog sektora i na domaćem terenu daleko od izlaznih vrata.
Vrijednost izvršenih građevinskih radova u RS u avgustu 2013. godine u odnosu na isti mjesec prošle godine pala je za 10,4 odsto. Radovi izvršeni u prvih osam mjeseci u odnosu na isti period prošle godine manji su za 2,4 odsto.
Prema zvaničnoj statistici, broj radnika na domaćim gradilištima u avgustu 2013. godine u odnosu na avgust 2012. godine manji je za 7,1 odsto. Izvršeni efektivni časovi u avgustu 2013. godine u odnosu na avgust 2012. godine manji su za 6,6 odsto.
Stručnjaci smatraju kako se u uslovima u kojima je za građevince malo posla na domaćem tržištu, a mogućnost odlaska na rad u Njemačku veoma ograničena, firme moraju preorijentisati na druga tržišta, odnosno tamo gdje posla ima.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, kaže da je jedno od ovakvih tržišta rusko.
“Ovo je zemlja u kojoj sigurno ima posla za naše građevince, a to nam zasad veoma jasno pokazuje i primjer Srbije, koja se ka njima orijentisala. Mi iz vremena bivše Jugoslavije imamo dobar rejting u građevinskom sektoru, a sada je potrebno da ministarstva potpišu ugovore o bilateraloj saradnji kojima će biti stvorena opcija registracije u Rusiji”, rekao je on.
Spasoja Albijanić, direktor kompanije “Monting montaža” Bijeljina, koja je ove godine dobila 60 dozvola za rad u Njemačkoj, kaže kako je očito da je interesovanje za slanje radnika u inostranstvo svake godine sve veće, te da se među građevincima odvija i sve veća bitka na polju stručnosti u radu i poznavanju njemačkog jezika kako bi dobili detašmane.
“Njemačke firme ne tolerišu nizak nivo stručnosti. U sve manjoj mjeri su trpeljivi prema radnicima koji ne znaju ni riječ njihovog jezika i čiji angažman zahtijeva dodatno obučavanje”, konstatovao je Albijanić.
On je dodao da će građevinske firme, kako bi ubuduće dosezale nivo izlaska na ino-tržišta, morati raditi više na obuci svoje radne snage i na jezičkoj edukaciji radnika, jer će ih to u suprotnom eliminisati iz mogućnosti izlaska na ino-tržišta.
“Mislim da smo kao firma već 14 godina uspješni na polju dobijanja dozvola upravo zbog značajnog stepena organizovanosti i visoke spremnosti za obavljanje radova u oblasti elektro, građevinskih i montažnih radova”, rekao je on. Nezavisne novine
