BEOGRAD, Građani Srbije su među najvećim pesimistima u svijetu kada su u pitanju ekonomska očekivanja. Svaki drugi žitelj u 2013. računa na finansijske teškoće.
U dubokom finansijskom beznađu živi čak 41 odsto naših sugrađana i zato sa Velikom Britanijom dijelimo deseto mjesto među najvećim pesimistima svijeta, pišu “Večernje novosti”.
Nakon što smo prenijeli istraživanje zagrebačkog “Jutarnjeg lista” koje pokazuje da tek svaki deseti građanin Hrvatske vjeruje u bolje sutra, pokazalo se da očekivanja u Srbiji nisu ništa vedrija.
Naime, kako pišu “Večernje novosti”, građani Srbije ne samo da su nesrećni, nego se ni ne nadaju da će im uskoro biti bolje.
Svaki drugi građanin Srbije od ove godine očekuje samo ekonomske poteškoće. U dubokom finansijskom beznađu živi čak 41 odsto naših sugrađana i zato sa Velikom Britanijom dijelimo deseto mjesto među najvećim pesimistima svijeta. Sve ovo pokazuje istraživanje o ekonomskim očekivanjima za 2013. godinu koju je sproveo “Galup internešnl“.
Rezultati kažu da je Evropa u dubokoj depresiji. Kada razmišljaju o sudbini svojih novčanika, Portugalci su u najvećem minusu. Čak 85 odsto ispitanika strepi od ekonomskih poteškoća, a prate ih Francuzi. Među deset najutučenijih naroda su i Belgijanci, Španci, susjedi iz BiH, Irci, Nijemci i Poljaci. Očigledno da države Starog kontinenta, ma koliko bogate bile, i dalje strepe od krize.
Psihoterapeut Zoran Milivojević objašnjava da narod samo reaguje na realne ekonomske pokazatelje.
“U svakodnevnom životu imaju čitav niz dokaza da lošije žive i da ni ove godine neće biti bolje. Pesimizam kod Srba pokazuje i nedostatak vizije. Kada čovjek vidi da je nešto bar krenulo, može da se nada boljem. Ovako, tumara u mraku. Naš pesimizam možda i nije toliko loš, jer nam daje realnu sliku o sadašnjoj situaciji. To je posebno važno za one koji razmišljaju o pokretanju svog biznisa. Bolje da znaju da su uslovi loši, nego da se zalijeću”, ocjenjuje on.
Ni domaći ekonomisti nisu previše iznenađeni što su Srbi među liderima po pesimizmu. Ovo “Galupovo“ istraživanje pokazuje da svega 12 odsto naših građana očekuje ekonomski prosperitet. Trećina ne očekuje ni bolje ni gore.
Ekonomista Danijel Cvjetićanin kaže da se sa sigurnošću jedino može očekivati da će u februaru 2013. realni troškovi života, u poređenju sa 2012, biti manji bar za 3,45 procenata, pošto će ovaj mjesec imati jedan dan manje.
“Sve ostalo je u domenu nagađanja. U Srbiji bi stepen ekonomskog optimizma bio na višem nivou da je potrošnja usklađena sa proizvodnjom, odnosno za petinu niža. I da je uvoz usklađen sa izvozom, što znači da bi u prodavnicama bilo upola manje robe”, podsjeća on.
“Mnogo je komotnije rasprodavati resurse koji su nam ostavile prethodne generacije, zaduživati se u inostranstvu, a dugove ostavljati djeci i unucima. I nemilice trošiti, trošiti… I pri tom biti ‘nesrećan’ zbog loših perspektiva, koje su svakome očigledne”, kaže Cvjetićanin.
Pesimizam među građanima Srbije mogao bi da utiče na poslovne rezultate, upozorava ekonomista Ljubomir Madžar. S jedne strane je rezultat loše situacije u zemlji, a s druge je i odgovoran za skroman učinak.
“Poslovno raspoloženje je vrlo bitno u svakoj privredi. Upravo od gledišta na ekonomiju i život zavise i poslovne inicijative i nove preduzetničke ideje. To što je Srbija u vrhu pesimista znači, prvo, da realna situacija daje jak osnov za takvo razmišljanje. Pokazuje da i naši privrednici nemaju čemu da se nadaju”, smatra Madžar.
“Drugo, ovo je loš predznak za bilo kakva ekonomska očekivanja. Na sva ograničenja, još imamo i teret paralisanog poslovnog svijeta”, kaže on.
Dio međunarodne studije “Galupa“ je i istraživanje koliko smo srećni. Građani Srbije su ovdje deveti među najnesrećnijim narodima svijeta. Ispred nas su žitelji Libana, Zapadne Obale i Gaze, Rumunije, Iraka, Portugalije, Tunisa, Irske i Poljske.
S druge strane, pravi ekonomski preporod iščekuju u Gruziji. Njeni stanovnici, dvije trećine, najveći su optimisti. U nacionalne ekonomije se uzdaju i građani Azerbejdžana, Brazila, Mozambika, Kine, Perua, Indije. Novosti