BANJALUKA, S kolikom se besparicom bore bh. građani najbolje pokazuje podatak da kupuju i po 150 grama mesa!
Vakuum u novčanicima, u kombinaciji sa često paprenim cijenama, uticao je na to da nam, na primjer, teletina i jagnjetina u tanjirima češće služe kao začin, a ne kao glavno jelo.
Trgovci na tržnicama kažu da građani kupuju, recimo četiri jajeta, kao i jednu jabuku ili dva limuna, što dovoljno govori o finansijskoj dubiozi u kojoj se nalazimo.
U banjalučkim mesnicama kažu da građani kupuju i po 150 grama mesa, jer više novca nemaju, a slično je stanje i u tržnim centrima.
“Nažalost, primjetna je slabija kupovna moć naših građana i kupaca. Po pravilu, kupci danas kupuju količinu za jedan obrok, dakle, puno manje nego inače. Najmanje količine zabilježene u našoj prodaji su 200 grama faširanog mesa, ili pak nekoliko komada piletine”, kaže Željka Bajramović iz marketinga u “Fisu” iz Viteza.
I u “Mercatoru” Banjaluka kažu da je u posljednjih nekoliko godina došlo do promjena u kupovnoj moći i navikama stanovništva. Evidentno je, ističu u “Mercatoru”, da danas kupci više prate akcije i pomnije planiraju svoje kupovine.
“Prilikom kupovine mesa i mesnih prerađevina, kupci se češće odlučuju na kupovinu manjih količina. Međutim, broj kupaca u ‘Mercator’ trgovinama konstanto raste, tako da možemo da zaključimo da stanovnici kupuju češće, a u manjim količinama, jer ne bilježimo značajnija odstupanja u poređenju sa prošlom godinom”, ističu u “Mercatoru” Banjaluka.
Ipak, u kompaniji “Delhaize BH” tvrde da u njihovim maloprodajnim objektima nije primijećena manja kupovina mesa u odnosu na prethodni period.
“Kod nas su redovne cijene mesa u odnosu na raniji period niže. U našim objektima potrošači svakodnevno mogu da kupe određene vrste mesa po akcijskim cijenama”, kaže Tamara Kovačević, marketing menadžer u “Delhaize BH”.
Ombudsmani za zaštitu potrošača u BiH i te kako su ustanovili da se kriza odrazila i na kupovinu hrane životinjskog porijekla.
“Najbolji pokazatelj krize jeste smanjena kupovna moć potrošača koja se, između ostalog, ogleda i u kupovanju manjih količina pogotovo onih namirnica koje su malo skuplje. Takav je slučaj i sa mesom, koje se sve češće koristi kao začin, tako da se i kupuje u malim količinama”, precizira Dragan Doko, ombudsman za zaštitu potrošača u BiH.
Odranije je poznato da stanovnik BiH godišnje u prosjeku pojede najmanju količinu mesa, u poređenju sa građanima evropskih zemalja. Dok građani BiH godišnje jedu 21,3, stanovnik u EU za 12 mjeseci potroši čak 77 kilograma mesa.
Posljednjih godina piletina se najviše servira na trpezama u BiH, zato što je ona i najjeftinija.
Trešnje na komad
Kada je kupovna moć građana u pitanju, slično je stanje i u regionu pa tako trgovci na novosadskoj pijaci prodaju trešnje na komad.
Identična je situacija i na drugim gradskim tržnicama u regiji, gdje građani masovno kupuju sve manje količine voća i povrća, jer nemaju novca da se kući vrate s punim kesama. Nezavisne novine
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
I moja malenkost, kad kupuje šunku, kupuje po 100 g, ali ne zato što nemam novca, već što se navdeni artikal jako brzo kvari i bolje ga je kupovati češće, ali u manjim količinama.