Građani BiH jedu meso iz prošlog vijeka

BANJALUKA, Dok domaća svinjetina i piletina propada, vlasnici mesoprerađivačkih firmi iz cijele BiH uvoze meso i to čak sa drugog kraja svijeta.
Priznao je to i Jerko Ivanković Lijanović, suvlasnik Mesne industrije “Lijanovići” iz Širokog Brijega, koji u tome ne vidi ništa loše. Lijanoviće su nedavno pojedini federalni mediji prozvali zbog, kako oni tvrde, nenamjenskog trošenja novca, namijenjenog podsticaju domaće proizvodnje. Prema pisanju tamošnjih medija, Lijanovići su taj novac potrošili na uvoz mesa iz dalekog Brazila. Jerko Ivanković Lijanović odbio je spekulacije o tome da je njihova mesna industrija pod istragom federalnih organa, naglasivši da je uvoz sasvim regularan.
– Domaća proizvodnja je uništena, a krivicu za to snosi Parlamentarna skupština BiH, koja nije usvojila zakon o zaštiti domaće proizvodnje, kao što nisu odobrili podsticaje od 500 miliona maraka za domaće farmere, koji na tržištu mogu da konkurišu i cijenom svojih proizvoda – naglasio je Jerko Ivanković Lijanović, koji je ujedno i poslanik u Parlamentu BiH.

Meso jeftinije od stočne hrane
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika – stočara RS, kaže da je u BiH registrovano preko 50.000 firmi za uvoz i da je njihov rad gotovo nemoguće kontrolisati. U mnogim od tih firmi, navodi dalje Usorac, radi samo jedan čovjek, koji nema ni poslovni prostor.
– Niko to meso koje dolazi u kockama leda ne kontroliše, niti zna šta je u njemu, a šta narod jede najbolje se vidi po skraćenom životnom vijeku. To je isto kao da u automobil sipate vodu – naglasio je Usorac i dodao da pored toga što nam dolazi genetski modifikovano meso, rokovi trajanja su mu istekli davno i u zemljama porijekla bi moralo biti uništeno.
On naglašava da je riječ o mesu bez mirisa i okusa, koje je u ledu godinama i umjesto da je uništeno, stiglo je na trpeze građana BiH. Usorac kaže da uvoz takvog mesa uništava domaću proizvodnju. Poljoprivrednicima, nastavlja on, ne bi smetalo da se uvozi meso koje se u zemljama EU prodaje po cijenama većim od 10 evra. Međuitim, tvrdi on, u BiH stiže meso koje ovdašnji prerađivači kupuju po cijeni manjoj od jedne marke. Ako se, nastavio je on, zna da toliko košta i kilogram stočne hrane, jasno je kakav je kvalitet tog mesa. Usorac je podsjetio da je nedavno na tržištu RS bilo viška osam hiljada svinja, za čiji je otkup Ministarstvo poljoprivrede RS izdvojilo potrebni novac, kako bi i na taj način pokušalo da spase domaću proizvodnju.
Realna cijena svinja je između tri i tri i po marke po kilogramu, u zavisnosti od težine, a goveda između četiri i šest KM, ali se stoka, kako Usorac kaže, može kupiti i po manjoj cijeni.

Nepotpune deklaracije na proizvodima
Šta građani tačno konzumiraju, teško da će se saznati, jer na deklaracijama, pored toga što ne piše kako je stoka uzgajana, da li je riječ o genetski modifikovanoj hrani, ne piše ni datum klanja, uslovi pod kojima je transportovana iz dalekog Brazila ili Argentine do njenog dobavljača, način prerade, količina aditiva i sve ono što zanima prosječnog potrošača.
Agencije za sigurnost hrane nema ingrencije za kontrolu uvoza i inspekcijske poslove, već za zakonsku regulativu iz oblasti hrane, upozorio je Zoran Đerić, zamjenik direktora Agencije za sigurnost hrane, naglasivši da potrošači moraju da paze na rokove trajanja i deklaracije, gdje se drže proizvodi.
– Proizvođači mesnih proizvoda obavezni su da na deklaraciji napišu zemlju porijekla mesa. Mi još nismo napravili pravilnik o mesu, ali već postoji nacrt – rekao je Đerić i dodao da Zakon o veterinarstvu kaže da je svaki proizvođač, pri podnošenju zahtjeva za odobrenje rada, dužan da navede gdje će nabavljati meso.

Kupujte iz uvoza, a domaće nek propada
Pažnju građana Banje Luke ovih dana privukao je bilbord preduzeća za preradu mesa “Šik”, na kojem se našao cjenovnik kilograma mesa žirafa, krokodila, kengura i drugih egzotičnih životinja, koje se građanima BiH prodaju pod prvoklasnu junetinu, teletinu, govedinu, uz sugestivnu poruku: “Kupujte meso iz uvoza, a naše domaće nek propada”.  Vlasnik “Šika” Siniša Petreš ispričao je “Fokusu” da je zbog “prijateljskih” prozivki konkurencije morao da ukloni pomenuti bilbord. Petreš, koji isključivo kupuje domaću stoku s područja Lijevča, Semberije i Posavine, kaže da domaćeg mesa nema dovoljno, tako da uvoz ne treba zabraniti, ali da meso treba deklarisati po zemlji porijekla.

BiH ne štiti domaću proizvodnju
Predsjednik Vlade Republike Srpske, Milorad Dodik, izjavio je da BiH ne pokazuje institucionalnu spremnost da zaštiti domaću proizvodnju, ocjenjujući da u organima BiH caruju grupašenje, razna vrsta podmićivanja i obezbjeđivanje povlastica samo za jednu grupu ljudi kroz Upravu za indirektno oporezivanje. On je podsjetio da je Fiskalni savjet BiH prošle sedmice zatražio hitnu sjednicu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje kako bi se zaustavile zloupotrebe, imajući u vidu činjenicu da je nekoliko hiljada firmi fiktivno fakturisalo da je roba izašla iz njihovih pogona i da se vršilo vraćanje PDV-a, kao i činjenicu da se značajan broj robe koja ulazi u BiH fakturiše po minimalnim cijenama.
– Očigledno da u Upravi za indirektno oporezivanje BiH postoji važna struktura, koja čini štetu ne samo državi, već i proizvođačima i dugoročno uništava sirovinsku bazu za proizvodnju mesa i mesnih prerađevina u RS i BiH – izjavio je Dodik.

KECMAN: Za interventni otkup više od milion maraka
Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede RS, rekao je da je u toku interventni otkup oko osam hiljada tržišnih viškova svinja na području RS. Ministarstvo poljoprivrede ovu akciju realizuje u saradnji s Privrednom komorom RS i Udruženjem poljoprivrednih proizvođača.
– Mesoprerađivači su potpisali ugovore s Ministarstvom, a u toku je obezbjeđivanje bankovnih garancija – rekao je Kecman i dodao da će Vlada RS za interventni otkup izdvojiti preko milion maraka.

VASIĆ: Domaće je skuplje
Nemanja Vasić, vlasnik Mesne industrije “Trivas”, kaže da njegova firma kupuje i domaće meso, ali i iz uvoza, kao što se radi i u drugim zemljama u okruženje, u kojim je izvoz u BiH stimulisan sa 17 odsto, uz manji PDV, tako da su domaći prerađivači u odnosu na Makedoniju skuplji 32 odsto, a na Srbiju 29 odsto.
– Na uvoz kvalitetnog mesa imamo carine i prelevmane, što naše komšije nemaju. Zato je naša prerađivačka industrija na koljenima – rekao je Vasić.

GOJIĆ: Pregled obavezan
Ljiljana Gojić, glavni republički veterinarski inspektor, ističe da, ukoliko proizvođač ne podvrgne meso i druge proizvode životinjskog porijekla veterinarsko-sanitarnom pregledu, a stavi ih u javnu potrošnju, to se tretira kao krivično djelo.
– Novi propisi o hrani propisuju da je obaveza onih, koji hranu proizvode i stavljaju na tržište, da osiguraju da hrana ispunjava propisane uslove u pogledu kvaliteta i zdravstvene ispravnosti u svim fazama proizvodnje, prerade, distribucije i prodaje – naglasila je Gojićeva.
U prošloj godini republička inspekcija naložila je uništavanje preko pet hiljada kilograma mesa i prerađevina od mesa, a opštinske inspekcije 26.052 kilograma.

POPIĆANIN: Godišnji uvoz 1.273 tone
Hajrudin Popićanin, pomoćnik ministra za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose BiH, rekao je da je dozvoljeno uvoziti meso po zakonom određenim količinama, odnosno 1.273 tone godišnje, ali pod uslovom da se to meso upotrijebi za proizvodnju i da su proizvođači obavezni da za jedan kilogram uvezenog mesa otkupe jedan kilogram domaće govedine. Savjet ministara može ukinuti odobrenje proizvođaču ili ga u toku godine dva puta produžiti. Fokus