BEOGRAD, Srbija ima 4,82 miliona malih akcionara koji su akcije velikih srpskih preduzeća dobili besplatno.
Njihovo “akcionarstvo”, nažalost, svodi se samo na jedno pitanje: da li odmah unovčiti ove hartije ili sačekati. Zvanični podaci kazuju da je, od početka trgovanja besplatnim akcijama, avgusta 2010, zaključeno tačno 2.319.870 ugovora o prodaji ovih hartija.
Kako je “Novostima” potvrđeno u “Pošti Srbije”, preostalo je oko 2,5 miliona akcionara koji nisu ispostavili nijedan nalog za prodaju besplatnih akcija.
– Broj domaćih investitora u akcije nikada nije bio pretjerano veliki, a može se reći da ih je najviše bilo 2007. godine tokom ekspanzije tržišta – kaže, za “Novosti”, Nenad Gujaničić, glavni broker “Sinteza invest grupe”. – Upravo tada je veliki broj građana bio privučen visokim zaradama koje su njihovi prijatelji, rođaci i drugi ostvarivali. Procijenjuje se da je u tom momentu bilo od 20.000 do 30.000 investitora domaćih fizičkih lica, odnosno građana.
Opet, nažalost, velika većina ovakvih malih investitora nije imala nikakvo znanje u vezi sa akcionarstvom i berzom, pa, po riječima našeg sagovornika, ne čudi kako su prošli.
– Naravno, ovakvom scenariju je doprinio ovdašnji investicioni ambijent, koji prosto motiviše većinske vlasnike i dominantne akcionare da ojade manjinske – ističe Gujaničić.
Trenutna situacija na tržištu je izuzetno skromna kada je riječ o bilo kakvim investitorima na Beogradskoj berzi.
– Kao i svi drugi investitori i građani na berzi mogu da zarade samo na dva načina: kroz kapitalnu dobit, odnosno rast cijene akcija, ili pak putem dividendi – objašnjava Gujaničić. – Nažalost, i ove godine je veoma mali broj kompanija isplaćivao dividendu, ali bi tu situacija mogla znatno da se promjeni ako se NIS odluči da naredne godine isplati dio dobiti akcionarima. Usvajanje dividendne politike mogao bi biti dobar korak u tom pravcu. Vjerovatno bi i “Telekom” bio dobar platiša dividendi, računajući na visoku profitabilnost ove grane biznisa, ali je zasad neizvjesno kada će se ta kompanija pojaviti na tržištu.
Razvoj akcionarstva u Srbiji dodatno urušavaju loša zakonska rješenja. Tako Zakon o tržištu kapitala predviđa da kompanije koje imaju minimum 10.000 akcionara moraju da ostanu na berzi. A to su trenutno na našem tržištu samo NIS, aerodrom “Nikola Tesla” i “Telekom Srbija”, koji još nije izašao na berzu. Sljedeći po broju akcionara je “Simpo”, sa 8.014 vlasnika.
– Sva ostala preduzeća mogu da se isključe sa berzanskog tržišta, što može da ima nesagledive posljedice za tržište i ekonomiju Srbije u cjelosti. Jer, dodatne uslove koji se zahtjevaju za izlazak sa tržišta u krizi ispunjava veliki broj kompanija – bezuspješno upozoravaju u Komisiji za hartije od vrijednosti, dodajući da je u svijetu praksa da je granica za izlazak sa berze 500 akcionara.
Prinudni otkup
Uz sve probleme koje imaju mali akcionari zakon im je dodao još jedan: granica za prinudni otkup akcija spuštena je sa 95 na 90 odsto. To znači da čim većinski vlasnik stekne 90 odsto akcija preostali akcionari moraju da mu prodaju svoje akcije. Ovdje se, opet, na štetu malih akcionara, pojavljuje problem fer cijene koju oni dobijaju za svoju imovinu. Novosti