BEOGRAD, Poljoprivrednici u Srbiji su zasijali manje repe nego prošle godine, pa neće moći da proizvedu dovoljno šećera za domaće i strano tržište. I pored povećane otkupne cijene repe, ratarima je kukuruz privlačniji, jer očekuju veću zaradu.
Ratari su šećernom repom posijali samo 55 hiljada hektara, što je za četvrtinu manje nego prošlog proljeća. I pored povećane otkupne cijene repe, poljoprivrednicima je kukuruz privlačniji, jer očekuju veću zaradu.
U šećeranama najavljuju da će, zbog smanjenih sjetvenih površina, biti manje repe, pa neće moći da proizvedu dovoljne količine šećera za domaće i strano tržište.
Dobra cijena kukuruza od dvadesetak dinara za kilogram opredjelila je najveći broj poljoprivrednika za proizvodnju tog usjeva.
“Kukuruz se pokazao, soja isto tako, što nam odgovara finansijski. Da je cijena repe odgovarajuća, vjerovatno bismo je više sijali”, istakao je Dragan Latinković iz Žablja.
“Imaću 50 hektara repe. Cijena je veoma povoljna, može dobro i da se zaradi na tome. Ako čovjek ulaže u repu, ima i dobar prihod”, smatra Erne Vajda iz Kanjiže.
Prošle godine otkupna cijena šećerne repe bila je 2,8 dinara, a ove četiri dinara za kilogram. I pored toga, zemljoradnici su manje zasijali slatki korjen, jer je za tu proizvodnju potrebno uložiti više rada, ali i para.
“Ove godine možemo da očekujemo znatno manju proizvodnju šećera nego prethodne, iz dva razloga. Prvo, manje je repe posijano. Drugo, prethodna godina je bila rekordna po prinosima, a ne možemo da očekujemo da će se ponoviti”, kaže Ljubiša Radenković iz šećerane “Te-To Senta”.
Prije dvije godine proizvedeno je 460 hiljada tona šećera, prošle skoro pola miliona tona, a ove će ga, prema procjenama proizvođača, biti samo 350 hiljada tona.
Za tržište Srbije godišnje je potrebno 220 hiljada tona šećera. Prvi put poslije šest godina, od kako izvoze šećer na tržište Evropske unije, najvjerovatnije neće ispuniti odobrenu kvotu od 180 hiljada tona. S media