BEOGRAD, Skuplje gorivo – skuplje i sve ostalo. Cijena benzina u Srbiji je od ponedjeljka veća za 2,5, a dizela do četiri dinara po litru.
Poslije vozača, poskupljenje naftnih derivata osjetiće i svi ostali potrošači, zbog povećanja troškova transporta. Uobičajeno, na promjene cjenovnika na pumpama najprije reaguje zelena pijaca, gdje se već narednih dana očekuju – nove, više cijene.
Ministarstvo finansija najavilo je da će predstojeće povećanje akciza na naftne derivate biti 0,2 odsto i da neće uticati na poskupljenje na benzinskim pumpama.
– Povećanje cijena ovog puta je posljedica jačanja dolara prema evru, a sve transakcije naftnim derivatima obavljaju se u dolarima – kaže ekonomista Ivan Nikolić. – Uticaj akciza na cijene goriva osjetiće se u februaru, a vidjećemo koliko će akcize biti korigovane. Kada gorivo poskupi 10 odsto, dolazi do rasta cijena od oko 0,4 odsto. To je trenutni efekat poskupljenja goriva. Nadam se da ove godine neće biti većih lomova zbog političke krize koja bi mogla da utiče na cijene sirove nafte. U suprotnom bismo imali znatno nepovoljniju situaciju i skuplje gorivo koje utiče na ukupnu inflaciju.
Miroslav Velicki, predsjednik Udruženja vlasnika privatnih benzinskih pumpi, očekuje povećanje cijena goriva i na svim pumpama ovog udruženja. U Naftnoj industriji Srbije ističu da je ta kompanija izvršila korekcije veleprodajnih cijena, ali da se ta korekcija za sada neće odraziti na nivo maloprodajnih cijena na benzinskim stanicama NIS. Cijene su za sada ostale iste i na pumpama „Lukoila“, a u OMV su podigli cijenu D2 dizela za oko 50 para po litru.
– Ukoliko dođe do povećanja akciza, ili povećanja veleprodajnih cijena nema prostora da prodavci taj skok amortizuju smanjenjem svog dijela u cijeni goriva – kaže Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije. – Promjena veleprodajne cijene benzina NIS „premijuma BMB 95“, dovodi i do promjene cijena u cijeloj Srbiji, jer u ukupnoj strukturi potrošnje benzina na domaćem tržištu NIS učestvuje sa oko 95 odsto. Kod evrodizela je situacija drugačija, jer se više od 80 odsto ukupne potrošnje uvozi, pa cijena u velikoj mjeri zavisi od regionalne ponude i potražnje.
Na rast cijena derivata utiče i cijena nafte na svjetskom tržištu, koja je prema analizi UNKS sa prosječnih 79,50 u 2010. poskupjela na 110,79 dolara po barelu u 2011. U prvoj sedmici ove godine barel je dostigao cijenu od 112,6 dolara.
Drugima bolje
– U nekim zemljama okruženja, kao što je BiH, derivati su jeftiniji a razlog tome je manje poresko zahvatanje, pa tek onda dolazi trgovačko zahvatanje, transportna cijena i slično – kaže Nebojša Atanacković, predsjednik AD „Nafta“.
– U Srbiji državno zahvatanje iznosi i do 60 odsto. Novosti