BANJALUKA, Gorana Zlatković, ministar trgovine i turizma RS, kaže da veliki trgovinski lanci sitne proizvođače i dobavljače iz RS potcjenjuju i često mijenjaju ugovore o rokovima plaćanja tako da umjesto da plate robu za 30 dana, kako to stoji u ugovoru, na kraju plate za 120 ili 240 dana.
“Mislim da je rješenje za nepoštovanje rokova naplate donošenje zakona koji bi regulisao tu oblast i odredio rokove u kojima roba ili usluga moraju biti plaćeni. Sada RS ide sa Nacrtom zakona o platnom prometu i mi smo pokušali i pokušavamo da u okviru tog nacrta vidimo da li postoji mogućnost da, ako ništa drugo, između pravnih subjekata budu određeni rokovi u pogledu ispunjenja ugovornih obaveza”, kazala je Zlatkovićeva.
Govoreći o turizmu u RS, Zlatkovićeva kaže da su stvoreni svi zakonski uslovi da se on razvija, ali da treba osposobljavati kadar za traženje i privlačenje potencijalnih turista.
Kada je u pitanju zimska turistička sezona koja je na izmaku, Zlatkovićeva ističe da je zadovoljna urađenim, te da prvi podaci sa kojima raspolaže govore da je ove godine bilo znatno više turista nego prošle godine što možemo zahvaliti i količini snježnih padavina, ali i poboljšanoj usluzi.
Koliko je uspješnija ova zimska sezona od prethodne?
ZLATKOVIĆ: Ove godine snježnog pokrivača nije manjkalo, što je doprinijelo uspješnoj sezoni. Zabilježen je značajan porast broja dolazaka turista i broja noćenja. U januaru je ostvareno 5.425 dolazaka turista što je više za 30 odsto u odnosu na januar prošle godine. Takođe, broj noćenja je povećan za 32 odsto. Jedva čekam konačne podatke, ali sezona je svakako bolja od prethodnih.
RS u posljenje vrijeme intenzivno promoviše svoje potencijale. Da li je to na neki način rješenje za privlačenje većeg broja turista?
ZLATKOVIĆ: Završili smo zakonodavnu aktivnost i postavili smo sebi u narednom periodu zadatak da promovišemo gotov turistički proizvod i turističku ponudu. Smatram da razvojem turizma i poljoprivredne prozivodnje možemo promijeniti ukupan privredni ambijent u RS i to su neke zemlje u regionu prepoznale i već krenule tim putem. Mi smo u fazi promovisanja naše turističke ponude. U Tel Avivu smo bili prepoznatvljivi, ljudi su prilazili i interesovali se šta mi to nudimo. Bilo je čak nekih turoperatora zainteresovanih za RS. Održali smo sastanak sa ministrom turizma i najvećim turoperatorima i očekujemo dolazak turista u RS. Predstavili smo RS i na najvećem sajmu u Berlinu gdje smo takođe ostali zapaženi jer turisti traže nešto novo, a RS je sasvim sigurno nova turistička destinacija. To nije prilika da se samo promoviše turizam i turistička ponuda nego i RS u cjelini. Učestvovanjem na tim sajmovima ne promovišemo samo oblast turizma nego i RS, što je jako značajno.
Ima li RS kadra za turizam i da li u RS imamo osposobljenih turoperatora koji su spremni za jaku tržišnu utakmicu?
ZLATKOVIĆ: Postavlja se pitanje da li mi prvo imamo turističke vodiče. Kada su u pitanju turoperatori Ministarsvo veoma malo može da učestvuje, ali kada je u pitanju zakonsko rješenje možemo. Imamo turoperatore na području RS, ali koliko su oni osposobljeni i kvalitetni za inostrano tržište to je drugo pitanje. Trudićemo se i tražiti da i tu postignemo određeni kvalitet.
Kada je u pitanju trgovina, koliko Ministarstvo trgovine i turizma RS ima prostora da zaštiti potrošača od poskupljenja itd?
ZLATKOVIĆ: Imamo Zakon o cijenama i sa tim zakonom je propisano kada i pod kojim uslovima resorno ministarstvo može da donese mjere koje će zaštiti stanovništvo. Znači, mora da postoji element kako bi reagovali, recimo da dođe do poremećaja na samom tržištu, haosa i nekontrolisanog rasta cijena. Smatram da u RS za sada trenutno nema tog elementa da se donese neka administravna mjera.
Ni kada je u pitanju nafta i cijene naftnih derivata.
ZLATKOVIĆ: Pratimo, ali mi ne možemo da djelujemo u tom pravcu jer ne možemo da utičemo na svjetsku cijenu sirove nafte, pa i cijenu prerađenje nafte. U svakom slučaju, ako bi se desilo da zaista dođe do nekontrolisanog porasta cijene nafte ili poremećaja tržišta u svakom slučaju bi tu Vlada RS trebalo da se oglasi i da resorno ministarstvo ide prema Vladi RS, ali ne samo naše ministarstvo nego i Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva jer su to dva ministarstva koja treba da idu prema Vladi RS.
Koliko su naši proizvođači i dobavljači zaštićeni od strane velikih trgovinskih lanaca?
ZLATKOVIĆ: Trgovinski lanci naše sitne dobavljače i proizvođače na neki način potcjenjuju, jer bude zaključen, recimo, ugovor u vezi s isporukom proizvoda koji će se naći na policama tih radnji i vrlo ga često mijenjau u smislu recimo rokova plaćanja usluga. Ti rokovi se uvijek produžavaju i uvijek na neki pokušavaju da te ugovorne odnose i pojedine odredbe mijenjaju i dograđuju i to je u stvari pritisak na tog malog proizvođača i dobavaljača. To je pritisak na malog proizvođača i dobavljača i na neki način ucjena i moramo vidjeti kako i na koji način to sankcionisati. Nekada je to bilo propisano zakonom, ako se probije rok od 15 dana, a onda od 30 da je to privredni prekršaj.
Da li to onda znači da je rješenje zakonsko ograničavanje rokova naplate?
ZLATKOVIĆ: Mislim da je to rješenje. Sada RS ide sa Nacrtom zakona o platnom prometu i mi smo pokušali i pokušaćemo da u okviru tog nacrta vidimo da li postoji mogućnost, ako ništa drugo da između pravnih subjekata postoji rok u pogledu ispunjenja ugovorenih obaveza jer je to zaista veliki problem za naše proizvođače i dobavljače.
Veliki problem je i postojanje monopola na tržištu RS i BiH. Evidentno je da se veliki trgovinski lanci i proizvođači dogovoraju u pogledu cijena što je zakonima zabranjeno. Da li Vaše ministarstvo u tom pravcu može reagovati?
ZLATKOVIĆ: Ta oblast nije regulisana zakonom u RS. Na nivou BiH donijet je zakon, u skladu sa tim Konkurencijski savjet BiH ima ingerencije da razmatra to pitanje, ali od strane stranaka. Po zahtjevu stranaka može biti odlučivano kada je u pitanju dogovaranje trgovačkih lanaca i trgovačkih sistema u pogledu cijena i pojavljivanja na tržšištu. Monopolski položaj nije zabranjen, s obzirom na to da postoje neki privredni subjekti koji su po svojoj prirodi monopoli. Zabranjena je zloupotreba monopolskog položaja. Nezavisne novine
