BANJALUKA, Do isteka roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata ostalo je još pola godine, a Srebrenka Golić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, u intervjuu za “Nezavisne” kaže da je vrijeme da se podvuče crta, uradi analiza i utvrde dalji pravci djelovanja.
Upravo po pitanju primjene Zakona o uređenju prostora i građenju danas će u Banjaluci biti održan sastanak sa predstavnicima svih lokalnih zajednica.
“Moram naglasiti da smo mi u Ministarstvu nezadovoljni brojem podnesenih zahtjeva za legalizaciju, jer broj podnesenih zahtjeva je minoran u odnosu na procijenjeni broj bespravno sagrađenih objekata i to je jedan od povoda za organizovanje sastanka na koji smo pozvali predstavnike svih lokalnih zajednica koji su direktno angažovani na poslovima legalizacije”, kaže Golićeva.
Šta je cilj ovog sastanka?
GOLIĆ: Pošto se radi o vrlo bitnim pitanjima koja se odnose na rješavanje trajnog statusa velikog broja bespravno izgrađenih objekata u RS, čiji su investitori fizička i pravna lica, ali i javna preduzeća i druge institucije, cilj nam je da šest mjeseci prije isteka zakonskog roka za podnošenje zahtjeva, još jednom ukažemo na potrebu da vlasnici i investitori bespravno sagrađenih objekata u preostalom roku podnesu zahtjeve za legalizaciju.
Koliko je u RS bilo bespravno izgrađenih objekata?
GOLIĆ: Prema procjenama iz jednog istraživačkog projekta koji je realizovan putem Saveza opština i gradova, u RS je postojalo više od 80.000 nelegalno izgrađenih objekata.
Kako teče proces podnošenja zahtjeva za legalizaciju?
GOLIĆ: Do sada je nepotpune podatke dostavila 41 lokalna zajednica, dok 22 lokalne zajednice nisu dostavile nikakve. Prema njima nakon stupanja na snagu zakona podneseno je oko 5.150 novih zahtjeva, od čega je oko 60 odsto riješeno. Ranije podnesen zahtjev za legalizaciju smatra se zahtjevom podnesenim u smislu ovog zakona, a okončaće se prema propisu koji je povoljniji za investitora.
Hoće li rok za legalizaciju biti produžen?
GOLIĆ: Vlasnici bespravno izgrađenih objekata imaju mogućnost da zahtjev za legalizaciju podnesu u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu zakona, što praktično znači do 24. maja 2015. godine. Onaj ko ne podnese zahtjev za legalizaciju u ostavljenom roku gubi mogućnost naknadne legalizacije.
Podsjećam da prema odredbama sadašnjeg zakona nije moguća legalizacija bespravnih objekata čija izgradnja je započela nakon stupanja na snagu ovog zakona, a nadležna inspekcija je dužna provesti postupak njihovog obaveznog uklanjanja, zbog čega nema ni razloga ni potrebe da rok za legalizaciju bude naknadno produžen.
Šta će se desiti sa onim objektima za koje vlasnici nisu ušli u proces legalizacije nakon isteka roka?
GOLIĆ: Mi želimo da vjerujemo da će zakonom ostavljeni rok biti ispoštovan, odnosno da će bespravni graditelji podnijeti zahtjeve za legalizaciju svojih objekata, tim prije što je zakon predvidio, kako je već rečeno, brojne olakšice i u administrativnom i u finansijskom smislu.
A šta sa onim koji ne mogu da budu legalizovani zbog činjenice da su izgrađeni na mjestima na kojima gradnja nije dozvoljena?
GOLIĆ: Katastrofalne poplave koje su RS zadesile u ovoj godini problem bespravne gradnje su izbacile u prvi plan. Nelegalna gradnja na neadekvatnom terenu, nestabilnom i izloženom klizištima ili poplavama, u vodozahvatima i u vremenskim uslovima kakve smo imali u maju i avgustu ove godine, pokazala je koliko je bespravna gradnja devastirala prostor i koliko je to štetna društvena pojava. Ovakvi objekti neće moći biti legalizovani i zbog obaveze da spriječimo dalju devastaciju prostora. Paralelno sa aktivnostima koje se odnose na legalizaciju objekata, sprovode se i aktivnosti na izradi pokazatelja o stanju dokumenata prostornog uređenja na nivou lokalnih zajednica, što je vrlo bitan faktor koji utiče na bespravnu izgradnju.
Zbog nedostatka sprovedbene planske dokumentacije znatan broj objekata sagrađen je bez građevinske dozvole, jer nije bilo planskog osnova za njeno izdavanje, a sa druge strane, postupak legalizacije i urbane integracije u prostor bespravno sagrađenih objekata nije moguć sve dok se ne obezbijedi sprovedbena planska dokumentacija kojom će biti određen mogući status objekta, a to su trajno legalizovan, privremeno zadržavanje objekta do privođenja zemljišta konačnoj namjeni ili rušenje objekta, kad to bude neophodno. Dakle, legalizacija ovih objekata zavisiće i od sprovedbene planske dokumentacije.
Znači li to da će biti srušeni?
GOLIĆ: Sigurno je da se potpuna integracija ne može sprovesti bez radikalnih mjera koje podrazumijevaju rušenje jednog dijela objekata čija legalizacija nije moguća, jer se na realnim osnovama i principima planiranja ne mogu uklopiti u planske akte, a uz to su nebezbjedni za stanovanje ili obavljanje privredne aktivnosti. Nezavisne novine
