BEČ, Za Srbiju bi bilo najefikasnije ako bi zamrzla plate i penzije i išla na dodatno zaduživanje, kaže Vladimir Gligorov.'Uoči novih pregovora sa MMF-om, Vlada treba da ide na najefikasnije rešenje”, kaže Gigorov.
Stručnjak Bečkog instituta za međunarodnu ekonomsku politiku kaže da bi to bilo efikasnije nego da podiže stopu PDV-a ili uveća porez na zaradu, kao mjere za popunu budžetskih prihoda u vrijeme krize.
“Povećanje poreza na dohodak čini mi se neefikasnim, jer gura privredu ka sivoj ekonomiji, i to kako javni tako i privatni sektor u istoj mjeri. Ostaje PDV kao efikasnija mjera. Problem sa PDV-om je što je to opterećenje za građane sa nižim prihodima, s obzirom na to da je to porez na potrošnju”, ukazao je Gligorov, i dodao da je problem sa PDV-om što se on naplaćuje i na uvezenu robu.
“Veliki dio srpske privrede je zavisan od uvoza. To bi poskupilo uvoznu komponentu, što je i razlog zbog se privrednici bune”, istakao je Gligorov, i isključio mogućnost da će se sprovesti odluka o povećanju PDV-a, naglašavajući da je najverovatniji scenario – dodatno zaduživanje.
Gligorov je naveo da očekuje da će misija Međunarodnog monetarnog fonda koja u Srbiju dolazi 24. avgusta odobriti i povećanje budžetskog deficita sa tri na 4,5 odto BDP-a, ali i da će tražiti smanjenje javne potrošnje.
“Mislim da će misija MMF odobriti i jedno i drugo – dodatno zaduženje i neke mjere štednje, a moguće je da će se tražiti da Srbija sprovede što stoji u Memorandumu o ekonomskoj i finansijskoj politici, koji je usvojen u okviru aranžmana sa MMF-om, to jest da se povećaju porezi”, rekao je Gligorov.
Gligorov kaže da je Mađarskoj i Ukrajini MMF odobrio preusmjeravanje novca u budžet, ali da je ta odluka donijeta i zbog toga što te zemlje nisu mogle da dođu do kredita.
“Mađarska je, na primjer, probala da proda državne obaveznice i niko nije hteo da ih kupi. Tada su Evropska unija i MMF pritekle u pomoć. Slično je bilo sa Ukrajinom. Da ste zemlja sa izuzetno dobrim makroekonomskim perfomansama, što je slučaj Poljske ili Venecuele, onda MMF može da odobri kredit iz novog instrumenta – takozvani brzi kredit. To, međutim, nije dostupno Srbiji s obzirom da ima stend baj aranžman sa MMF-om”, objasnio je Gligorov.
Gligorov je ocijenio da će uslovljavanja MMF-a biti prije svega usmjerana na visinu obaveznih deviznih rezervi, sa čim Srbija nema problema u ovom trenutku, ali i ograničenje kreditiranja države, odnosno njene kreditne ekspanzije.
“Drugih uslova, u suštini, nema. Biće prijedloga kada je riječ i o tome kako bi trebalo reformisati javni sektor, fiskalnu politiku, i vjerovatno nekih konkretnih predloga u kojim sektorima bi posebno bile potrebne reforme, kao što su socijalni sektor, odnosno socijalna davanja i javna preduzeća”, kazao je Gligorov, i dodao da su do sada u ovim okolnostima to bile sugestije i prijedlozi MMF-a kao i da je i vlada “sama svjesna” da su te reforme neophodne.
Gligorov smatra da nije potrebno tražiti od MMF-a da se dio novca iz ugovorenog aranžmana koji je do sada služio za pokriće deviznih rezervi preusmjeri u budžet.
“Možda negdje nije do kraja jasno da kredit MMF-a mora da se vrati, jer to nije dotacija. Mislim da je nepotrebno sada tražiti od MMF-a tako nešto, a s druge strane MMF se ne bavi investiranjem u državne obaveznice. Teško da bi to bilo prihvatljivo”, ocjenio je Gligorov.
Prema njegovim riječima Srbija i vlada ne bi trebalo da imaju problema da se zaduže i na druge načine.
“Vlada Srbije nema problema da dođe do kredita u ovom trenutku. Može da izdaje obaveznice i tako dođe do likvidnosti”, naveo je Gligorov.