BANJALUKA, Hrvatska će za većinu uvoznih proizvoda primijeniti evropske standarde već od 1. januara iduće godine, a BiH je u ovom trenutku apsolutno nespremna za izvoz po tim standardima.
Zbog toga ćemo pretrpjeti ogromnu štetu.
Rekao je to u intervjuu “Glasu Srpske” ekonomski ekspert i savjetnik generalnog sekretara Spoljnotrgovinske komore BiH Igor Gavran.
– Nažalost, tek sada se rade neke stvari koje su trebalo odavno da budu završene. Ponovo se u višim političkim sferama, koje bi trebalo da vrše pritisak i pomognu direktno nadležnim institucijama za ispunjavanje uslova, ne vidi ta svijest, već samo deklarativna podrška – istakao je Gavran.
Govoreći o stanju u domaćoj ekonomiji, Gavran upozorava da je zbog ogromne javne potrošnje i slabe privrede sistem neodrživ i da ga spasavaju krediti MMF-a.
– Ako u BiH pokrećete biznis ne samo da treba da finansirate svoje zaposlene, nego i potpuno suvišne, političkim i drugim vezama primljene radnike u administraciji, čija je efikasnost sporna. Ogroman novac usmjeren je na krpljenje tog sistema umjesto da bude iskorišćen za otvaranje novih radnih mjesta – kaže Gavran.
* Kako ocjenjujete trenutnu ekonomsku situaciju u BiH?
GAVRAN: Zajednička ocjena svih privrednika jeste da je ekonomska situacija izuzetno nepovoljna. To potvrđuje i statistika, a posebno podaci Zavoda za statistiku RS, koji jedini u BiH daje kvartalne podatke o kretanju bruto društvenog proizvoda (BDP). Prema tim podacima, BDP u RS je zabilježio pad u prva dva kvartala ove godine. Pored toga, pad na nivou BiH bilježe i svi ostali relevantni pokazatelji, što znači da je stanje jako loše, a zabrinjavajuće je da i trendovi nisu ništa bolji.
* Koji je trenutno najveći problem sa kojim se suočava domaća ekonomija?
GAVRAN: Najveći problem, ne samo u ovom trenutku, već u dugogodišnjem periodu je nezaposlenost. Bez povećanja zaposlenosti svi ostali pokazatelji jednostavno ne mogu ići naprijed, a zapošljavanje je nemoguće bez stvaranja nove vrijednosti. Obim zaposlenosti koji sada imamo daje svoj maksimum u privatnom sektoru i bez novih ulaganja teško je očekivati pomake, kako u proizvodnji, tako i u zaposlenosti.
* Koji su ključni izazovi za privredu?
GAVRAN: Na osnovu sadašnjeg stanja teško je do kraja godine očekivati nešto pozitivno. Postoje određene nade da bi u idućoj godini moglo doći do oporavka malog dijela privrede usljed poboljšanja prilika na izvoznim tržištima. Ali, to neće promijeniti suštinu loše ekonomske situacije u kojoj se nalazimo.
* Koliko se vlasti bave rješavanjem ekonomskih problema?
GAVRAN: Koliko se najveći dio vlasti i nadležnih institucija ozbiljno posvećuje ekonomiji pokazuju centralne teme u parlamentima koje se uglavnom svode na smjene određenih političara umjesto na pokretanje konkretnih ekonomskih aktivnosti. Znamo koliko nam treba propisa za ispunjenje evropskih standarda, a parlamenti ne usvajaju zakone. Fokus vlasti je na stend-baj aranžmanu sa MMF-om da bi se pokrili budžetski deficiti i na temama koje nemaju veze sa ekonomijom od koje svi živimo. Ako pogledamo strukturu budžeta, javna potrošnja u BiH je apsolutno pretjerana, a neke institucije koje su od strateškog značaja za privredu ne dobijaju dovoljno novca. S druge strane, imamo neke potpuno apsurdne agencije i tijela za koje je teško naći razlog čemu uopšte služe, poput Agencije za nuklearnu energiju BiH. Te agencije dobijaju skoro isti ili veći iznos novca kao neke zaista važne institucije kao što su Institut za akreditaciju ili Kancelarija za veterinarstvo od kojih direktno zavisi naš izvoz. Mislim da bi trebalo preispitati smisao postojanja agencija koje ne doprinose ničemu osim bespotrebnoj javnoj potrošnji.
* Do kada će privreda moći na svojim leđima nositi ogroman teret administracije?
GAVRAN: To je ogroman problem. Ako u BiH pokrećete biznis, ne samo da treba da finansirate svoje zaposlene, nego i potpuno suvišne, političkim i drugim vezama primljene radnike u administraciji, čija je efikasnost sporna. Imamo neodrživ i vrlo komplikovan sistem, koji se trenutno održava zahvaljujući aranžmanima sa MMF-om. Ogroman novac usmjeren je na krpljenje tog sistema umjesto da bude iskorišćen za otvaranje novih radnih mjesta.
* Koliko će tešku ekonomsku situaciju komplikovati ulazak Hrvatske u EU?
GAVRAN: Sasvim je realno očekivati da će Hrvatska za većinu uvoznih proizvoda primijeniti evropske standarde već od 1. januara iduće godine, a najkasnije od 1. jula kada je zvaničan datum njihovog pristupanja EU. Mi smo u ovom trenutku apsolutno nespremni za ispunjavanje uslova neophodnih za izvoz po tim standardima i ako se stvari ne promijene, naša ekonomija će pretrpjeti ogromnu štetu. Do 1. januara je moguće ispunjavanje malog dijela evropskih uslova, a i najkraće zaostajanje u tom procesu prouzrokovaće ogromnu štetu.
* Ko je zakazao u ispunjavanju uslova za izvoz, jer je odavno poznat datum ulaska Hrvatske u EU i standardi koje smo morali ispoštovati?
GAVRAN: Nažalost, tek sada se rade neke stvari koje su trebalo odavno da budu završene. Ponovo se u višim političkim sferama, koje bi trebalo da vrše pritisak i da pomognu direktno nadležnim institucijama za ispunjavanje uslova, ne vidi ta svijest. Ako sada pojedine institucije treba da rade udvostručenim intenzitetom, realno je da se u njima pojavi potreba za dodatnom ekspertskom pomoći i novčanim sredstvima, ali čini mi se da je podrška viših nivoa vlasti i dalje samo deklarativna.
* Koje grane će najviše biti pogođene ulaskom Hrvatske u EU?
GAVRAN: Potencijalno najugroženija je poljoprivredno-prehrambena industrija. Kada je riječ o nekim vrijednosnim aspektima, najveći udari mogli bi uslijediti kada je riječ o izvozu mlijeka i mliječnih proizvoda, mesnih prerađevina i kokošjih jaja.
* Hrvatska lobira da i poslije pristupanja EU ostane u okviru CEFTA sporazuma, odnosno da se za njihove proizvode i dalje primjenjuju olakšice iz ovog sporazuma?
GAVRAN: Ako bismo to prihvatili, bilo bi to ekonomsko samoubistvo. Za sada su informacije koje imamo od Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH optimistične i nagovještavaju da vlasti namjeravaju da zaštite interes BiH. Ako tako bude, to će biti pozitivno za BiH, jer će proizvodi iz Hrvatske na našem tržištu biti skuplji i nekonkurentniji, što bi moglo da otvori veći prostor za domaće proizvođače.
* Kakva je situacija sa graničnim prelazima? Za sada imamo samo dva prelaza na kojima će BiH moći izvoziti proizvode biljnog i životinjskog porijekla?
GAVRAN: Za sada se relativno izvjesnim čini otvaranje i trećeg prelaza u Izačiću, ali ni to neće biti dovoljno. Ako bi BiH redukovala uvoz na isti broj graničnih prelaza koji su određeni za izvoz naših proizvoda siguran sam da bi se u vrlo kratkom roku pojavilo interesovanje i druge strane da se otvori što veći broj prelaza. Ako oni mogu izvoziti potpuno slobodno u BiH, a mi tamo ne možemo, postavlja se pitanje zašto bi oni na svoju štetu i u našu korist činili bilo kakve ustupke.
* Koje bi pozitivne efekte domaća privreda mogla da ima od ulaska Hrvatske u EU?
GAVRAN: Ključni pozitivni efekti kojima se nadamo su moguće preseljenje nekih hrvatskih firmi u BiH. Postoje najave o preseljenju kompanija koje već imaju proizvodnju u BiH i sasvim je realno očekivati, ukoliko ne dođe do zadržavanja olakšica iz CEFTA za hrvatske proizvode, da će oni umjesto da trpe gubitke, preseliti ovdje proizvodnju i na taj način zadržati naše tržište i ostvariti mogućnost izvoza u ostale članice CEFTA na povoljniji način. Međutim, ukoliko BiH popusti u pregovorima ili ako ekonomsko okruženje za ulaganja ostane ovako nepovoljno, postoji opasnost da hrvatske kompanije proizvodnju presele u Srbiju gdje su uslovi mnogi povoljniji nego u BiH.
Zaduženost
* Kako ocjenjujete trenutni nivo zaduženosti i koliko su realne ocjene pojedinih ekonomista da klizimo u dužničko ropstvo?
GAVRAN: Za samo nekoliko godina BiH je iz faze minimalno zadužene zemlje prešla u fazu umjereno zadužene, a kako se nastavlja trend zaduživanja, nije daleko ni vrijeme kada ćemo biti visokozadužena zemlja. Osim toga, za nas ne vrijede standardi i poređenja sa daleko razvijenijim zemljama. To su potpuni apsurdi. BiH već sada ima sve razloge za zabrinutost, jer su naši kapaciteti za vraćanje duga nedovoljni i to što se statistički ne činimo veoma zaduženim čisto je zavaravanje. Glas Srpske