Gašpar i Vasiljević preuzimaju Banjalučku berzu?

– Zakon izmijenjen ekspresno samo da se omogući jednom licu da postane vlasnik berze

– Stručnjaci: Ovo je sistemski rizik za tržište kapitala Srpske

BANJALUKA, Izmjene Zakona o tržištu hartija od vrijednosta u RS, koje su poslanici u Narodnoj skupštini RS juče usvojili po hitnom postupku, predstavljaju sistemski rizik za tržište kapitala, jer će opstanak Banjalučke berze zavisiti samo od jednog lica, koje potencijalno može biti njen jedini vlasnik, upozoravaju sagovornici CAPITAL-a iz ove oblasti.

Izmjenama je ukinuto zakonsko ograničenje od maksimalno 20 odsto akcija koje može imati jedno pravno lice i omogućeno da vlasnik berze može biti samo jedno lice, pa čak i fizičko.

Iako se svi slažu da je način poslovanja berze ovakav kakav je sada odavno prevaziđen, sagovornici CAPITAL-a, ipak, ističu da ove izmjene nisu dobro rješenje i da je ključno pitanje zbog čega se išlo u hitnu proceduru izmjena ovako bitnog zakona.

Kao jedan od primjera da je ponuđeno rješenje loše navode da je Montenegro berza u većinskom vlasništvu Atlas grupe, koja je sada u finansijskim problemimima i može se desiti da za sobom povuče i berzu.

Naši sagovornici tvrde da bi ista sudbina mogla zadesiti i Banjalučku berzu jer se postavlja pitanje šta bi se desilo da je Bobar banka ili Banka Srpske bila većinski akcionar Banjalučke berze.

Ekonomisti: Ključna stvar uslovi za sticanje vlasništva i namjere budućih akcionara

Finansijski stručnjak Srećko Bogunović kaže za CAPITAL da Banjalučka berza nema budućnost ukoliko nastavi sa sadašnjim načinom poslovanja, ali da treba biti oprezan pri donošenju ovakvih rješenja.

On kaže da mora biti jasno propisano da lica koja mogu postati vlasnici berze moraju imati odgovarajuće reference i iskustvo u tom sektoru.

„Čak i ako jedno lice postane vlasnik berze, to ne mora nužno da bude loše, ali samo pod uslovom da regulator tržišta to nadzire kako treba. Dakle, ključna stvar je odgovarajuća kontrola“, naglasio je Bogunović.

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da se izmjene ovako važnih zakona nikada ne donose po skraćenoj proceduri jer se radi o ozbiljnoj materiji gdje je potrebno prethodno analizirati sve moguće posljedice promjena.

„Definisanjem iznosa od jedan milion KM za osnivanje Berze je suviše mali iznos za tako ozbiljnu instituciju koja mora biti mjesto ulaganja slobodnih sredstava u privredne subjekte sa povjerenjem u ispravnost podataka koji se dostavljaju Berzi. Banjalučka berza je mala, nedovoljno razvijena, ali zato i nema dominantnih investitora koji mogu direktno uticati na njen rad. Možda se ta mogućost otvara navedenim izmenama, što ne bi bilo dobro za tu instituciju“, ocijenio je Pavlović.

Garača: Pitanje je šta su namjere novih vlasnika

Član Udruženja ekonomista RS „SWOT“ Dragana Garača kaže za CAPITAL da je prvobitna zamisao načina organizovanja i poslovanja berze kao neizostavnog segmenta za funkcionisanje tržišta kapitala RS odavno prevaziđena.

Ističe da Banjalučka berza danas ima 10 akcionara odnosno vlasnika, od kojih su dva u postupku likvidacije, dok pojedini akcionari koji su ugasili svoje brokerske kuće i prestali biti članovi berze traže načina da prodaju svoje akcije Berze.

Što se tiče izmjena zakona, ona kaže da je pravo pitanje koja lica će ispuniti uslove i dobiti dozvolu za sticanje zakonom predviđenih pragova vlasništva berze i šta mogu biti eventuane namjere tih lica.

„Ukoliko to budu lica sa primarnim ciljem razvoja finansijskog tržišta, a sekundarnim ciljem – ostvarivanja prinosa na uložen kapital-dividende, to može dovesti do značajnog pomaka u poslovanju svih učesnika na ovako malom i suženom finansijskom tržištu RS. Ukoliko budući akcionari berze ne nađu zajednički interes sa drugim učesnicima na finansijkom tržištu posljedice mogu biti katastrofalne, a mogući ishodi su, kako je zakonom predviđeno, likvidacija ili spajanje sa nekom od berzi iz okruženja“, istakla je Garača.

Ona je naglasila da su tržišni uslovi, smanjenje obima prometa hartija od vrijednosti i poštravanje regulative, uticali na to da se ugasi veliki broj brokerskih kuća.

Gašpar i Vasiljević kupuju berzu?

Prema nezvaničnim informacijama, izmjenama zakona po hitnom postupku se ciljano stvara mogućnost da pojedinci bliski vlasti RS preuzmu berzu. Spominje se ime bivšeg ministra trgovine i turizma RS Borisa Gašpara i Dragana Vasiljevića poznatog po propaloj govedarskoj farmi „Farmland“ iz Topole koja je građane Srpske, preko Budžeta i Robnih rezervi, koštala desetine miliona KM.

Gašpar je zamjenik direktora srpsko-kineske firme „Sino RS Investment Group Limited“ iz Hong Konga koja je registrovala firmu „Sino-RS“ u Banjaluci.

Gašpar nam je rekao da ne može dati izjavu jer se nalazi u inostranstvu.

Sa njegovom firmom Vlada Republike Srpske je početkom oktobra ove godine potpisala Memorandum o razumijevanju s ciljem ekonomske saradnje, te kao polazni dokument za institucionalnu saradnju i promociju potencijala Republike Srpske prema kineskim investitorima.

Predsjednik RS Milorad Dodik početkom novembra je prilikom posjete Kini rekao da su kineski privrednici u Šangaju pokazali veliki interes da u Republici Srpskoj ulažu u oblasti industrije polimera, poljoprivrednu industriju, u oblast stočarstva, kao i da je potpisano nekoliko konkretnih memoranduma.

On je tada rekao da su ranije počele aktivnosti u vezi sa nekim finansijskim operacijama koje treba da obezbijede okvire za poslovanje ovih firmi putem berzi, tako da će u okviru operacija na berzi u RS doći do tog njima prepoznatljivog okvira koji će omogućiti da posluju na najbolji mogući način.

“Mislim da je ovo dobar početak uspješne saradnje i zahvaljujem ljudima s naše strane koji se nalaze u kompaniji „SINO RS“, što su prepoznali mogućnosti i što su se organizovali na ovaj način. Oni su danas potpisali memorandum i vjerujem da ćemo imati dobre rezultate”, rekao je Dodik.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti RS ukinuta je odredba koja je predviđala da berza mora imati najmanje pet akcionara, akcionari će ubuduće moći biti i fizička lica, a uvodi se i mogućnost dobrovoljne likvidacije berze. Ukinuta su i ograničenja kod isplate dividende akcionarima. Do sada je akcionarima moglo biti isplaćeno samo 50 odsto dobiti.

CAPITAL: S. Vukelić, M. Čigoja