SARAJEVO – Iako se očekivalo, Savjet ministara Bosne i Hercegovine ni ove sedmice neće održati sjednicu, a razlog je nemogućnost dogovora o dnevnom redu, odnosno uslovljavanje šta bi se sve trebalo naći na toj sjednici.
Sa jedne strane, stranke i kadrovi koji dolaze iz Republike Srpske traže da se na dnevni red stavi Nacrt za vođenje pregovora radi zaključivanje Sporazuma između BiH i Srbije o izgradnji gasovoda “Nova istočna interkonekcija”, dok sa druge strane bošnjački kadrovi i stranke traže da se, ako se to već razmatra, razmatra i Zakon o VSTS-u i Zakon o spoljnim poslovima BiH, što su neki od 14 prioriteta iz Evropske unije. Očekivano, niko nije spreman za ustupke i situacija je sad takva da je jedna sjednica Savjeta ministara BiH već otkazana, a druga, koja je trebalo da bude ove sedmice, još nije ni sazvana.
Razlog je navodno to što je Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, van BiH, međutim iz nekoliko izvora nam je potvrđeno da je problem to što nema dogovora o dnevnom redu.
Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, već je rekao da je razlog za otkazivanje prethodne sjednice taj što kadrovi iz Republike Srpske nisu željeli da stave na dnevni red, između ostalog Zakon o VSTS-u i Zakon o spoljnim poslovima, dok su u Republici Srpskoj već ranije rekli da insistiraju da se “Istočna interkonekcija” stavi na dnevni red.
Konaković i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, u srijedu su se čuli i telefonom, međutim različito tumače taj razgovor, jer s jedne strane Konaković kaže da će uraditi sve da se sastane sa Dodikom, dok Dodik kaže da je dogovoreno da se sastanu i da je Konakovićeva izjava u najmanju ruku nekorektna.
“Rekao se javiti kada dođe u Banjaluku. Nije se javio”, rekao je juče Dodik dodajući da Republika Srpska želi samo da Savjet ministara BiH odlučuje.
“Volio bih da to nije nadležnost Savjeta ministara BiH, ali jeste, i oni to zloupotrebljavaju. Godinama unazad pokušavamo da to stavimo na dnevni red, ali bezuspješno. ‘Južna interkonekcija’ nema ništa sa nama, ali nemojte nas uslovljavati tim. Oni izmišljaju izgovore, sada govore o 14 prioriteta, ali to nema veze s tim. Dok ne sjednemo i ne dogovorimo svih 14 prioriteta, od toga nema ništa”, rekao je Dodik.
Prema nezvaničnim informacijama, sastanak Dodika i Konakovića trebalo bi da bude danas u Banjaluci.
Iako je posljednjih nekoliko mjeseci bilo dosta govora o “Istočnoj” i “Južnoj interkonekciji”, u najkraćim crtama pokušaćemo da objasnimo o čemu se radi.
“Južna interkonekcija” dio je Jadransko-jonskog gasovoda kojim bi u Bosnu i Hercegovinu gas dolazio iz Azerbejdžana i smanjio bi zavisnost od ruskog gasa. Ovaj gasovod prolazio bi kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju, a krak u BiH ušao bi iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj pa dalje preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna do Novog Travnika sa odvojkom za Mostar. Zvanično taj gasovod upisan je kao ‘Zagvozd – Novi Travnik’ i na listi je prioriteta Evropske energetske zajednice. Da je tako, govori i činjenica da je EBRD već praktično odobrio 100 miliona evra za ovaj projekat.
Ipak, Zakon o gasovodu “Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska” koji se već godinama nalazi u federalnom parlamentu još nije usvojen. Glavni razlog je taj što Hrvatima, odnosno HDZ-u, ne odgovara to što u tom zakonu stoji da je nosilac investicije cijelog projekta kompanija “BH Gas” iz Sarajeva. U prethodnom periodu HDZ je na sve načine pokušavao da “BH Gas” izbaci iz igre i predlažu da nosilac investicije bude preduzeće “Južna gasna interkonekcija”, koje bi osnovali kantoni. Vlada Zapadnohercegovačkog kantona čak je donijela i odluku o osnivanju javnog preduzeća “Gasovod Južna interkonekcija”. Dakle, suština je u tome da u samoj Federaciji BiH još nema dogovora o gasovodu “Južna interkonekcija” i u ovom trenutku nijednoj od strana nije u interesu da se ovo pitanje stavlja na dnevni red, posebno iz razloga što je Vlada FBiH tek formirana.
“Istočna interkonekcija”, u suštini zajednički je projekat Srbije i Republike Srpske, i suština problema je u tome što je on pokrenut bez institucija BiH. Prije više od dvije godine kompanije “Gas-Res” iz Banjaluke i JP “Srbijagas” potpisale su sporazum o izgradnji ovog gasovoda. Taj gasovod išao bi trasom od Inđije (Srbija) preko Mačvanskog Prnjavora, koji je takođe u Srbiji, i u Republiku Srpsku, odnosno BiH bi ušao kod Bijeljine i dalje bi išao prema Doboju, Banjaluci, Prijedoru i Novom Gradu. Ovaj projekat blokiraju Bošnjaci i to iz razloga što se radi bez saglasnosti institucija BiH, što su na određeni način priznali i u Republici Srpskoj, gdje sada traže da se to pitanje stavi na dnevni red Savjeta ministara BiH. Za razliku od “Južne interkonekcije”, koja već ima izvore finansiranja, “Istočna interkonekcija”, koja je duplo duža i iznosi oko 350 kilometara, još nije zatvorila finansijsku konstrukciju, odnosno nije poznato iz kojih sredstava i pod kojim uslovima bi se to finansiralo.
Kada je riječ o procedurama, s obzirom na to da se radi o međunarodnim ugovorima u kojima je s jedne strane Hrvatska (Južna interkonekcija) i sa druge strane Srbija (Istočna interkonekcija), neophodno je da saglasnost daju institucije sa nivoa BiH.
Naime, prema Zakonu o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnog ugovora, jasno je propisana procedura, i ona nalaže da inicijativu za zaključivanje međunarodnih ugovora mogu dati institucije BiH, entiteti, kantoni, lokalne zajednice, kompanije, ustanove, NVO i ostala pravna lica. Ta inicijativa dostavlja se Savjetu ministara BiH, koji preko nadležnog ministarstva razmatra to pitanje.
Kada nadležno ministarstvo da saglasnost na tu inicijativu i kaže da je opravdana, ona se dostavlja Savjetu ministara BiH sa nacrtom prijedloga za pokretanje postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja tog međunarodnog ugovora. Kada Savjet ministara BiH utvrdi prijedlog za pokretanje postupka za vođenje pregovora, ta odluka se dostavlja Predsjedništvu BiH koje donosi konačnu odluku o postupku vođenju pregovora, i određuje delegaciju za vođenje pregovora ili ovlašćuje Savjet ministara BiH da to uradi.
Nakon završenih pregovora, delegacija dostavlja izvještaj Savjetu ministara BiH i Predsjedništvu, a Ministarstvu spoljnih poslova i tekst međunarodnog ugovora.
Nakon toga, Predsjedništvo BiH donosi odluku o potpisivanju sporazuma sa usaglašenim tekstom, a onda slijedi ratifikacija u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, i na kraju sve ponovo ide u Predsjedništvo BiH, koje odlučuje o ratifikaciji međunarodnog ugovora.
Trenutno, ni nacrti za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma između BiH i Srbije i BiH i Hrvatske o izgradnji gasovoda još nisu došli ni na dnevni red Savjeta ministara BiH, tako da u smislu međunarodnog ugovaranja nije napravljen ni prvi korak. Nezavisne novine