BEOGRAD, Strah od nekontrolisanog rasta cijena izazvanog netržišnim ponašanjem, dalja monopolizacija tržišta i skupi, a nedovoljno efikasni sistemi zaštite poljoprivredne proizvodnje, samo su neki od brojnih razloga za definitivno uvođenje reda na robnom tržištu Srbije, izjavio je direktor Produktne berze u Novom Sadu Žarko Galetin.
– Proces tranzicije suviše dugo traje da bi se pitanja poput organizovanja i uređenja robnog tržišta uporno ignorisala i zaobilazila – istakao je Galetin u autorskom tekstu u časopisu „Makroekonomske analize i trendovi“.
Prema njegovim riječima, „vječita dilema ko ima povlašćen položaj na tržištu, a ko je žrtva takvog tržišta dugo je bila samo predmet dnevno-političkih tema i prikupljanja jeftinih poena, bez ozbiljne namjere da se išta riješi“.
Galetin je podsjetio da smo u novijoj istoriji zakonske prakse, koja je tretirala berze kao institucije koje organizuju tržište i tržište kao takvo, imali različit pristup i odnos prema robi i hartijama koje u svojoj podlozi imaju robu kao tržišni materijal.
– U konačnom definisanju pravnog okvira za funkcionisanje robnih berzi kao polazno ishodište svakako bi mogla da posluži vizija neke buduće robne berze sa svim kompetencijama i nadležnostima organizatora robnog berzanskog tržišta na spot (promptno) i terminskom tržištu – ukazao je Galetin.
On je ocijenio da je neophodno prije svega uvažiti postojeću zakonsku regulativu, a prvenstveno Zakon o tržištu kapitala, pa potom Zakon o privrednim društvima, Zakon o investicionim fondovima i Zakon o arbitraži.
Galetin je objasnio da se u startu postavlja dilema – hoćemo li imati jednu robnu berzu koja će organizovati i spot i terminsko tržište, ili će to biti dva posebna pravna lica,
– Rješenjem ove dileme umnogome se definišu pravci djelovanja u pogledu donošenja novog pravnog okvira. Naime, ukoliko je opredjeljenje da to bude jedno pravno lice, to jest jedan organizator, tada smo vjerovatno bliži rješenju da treba donijeti poseban Zakon o robnim berzama koji bi regulisao i spot i terminsko trgovanje – objasnio je Galetin.
On je rekao i da bi ukoliko bi se međutim, formiralo novo pravno lice samo za organizovanje terminske trgovine, dovoljne samo izmjene i dopune postojećeg Zakona o tržištu kapitala.
Izbor nije jednostavan, pa je zbog toga potrebno sagledati prednosti, nedostatke i rizike koje nam donose i jedna i druga opcija, podvukao je Galetin, napominjući da nam prva opcija nudi sveobuhvatno rješenje, a drugi put je „brži i lakši“.
– Rješenja se nude, ona postoje, treba dobro razmisliti, a prije svega treba biti pragmatičan i donijeti ono rješenje koje je najprimenljivije u praksi i koje će relativno brzo zaživjeti – naglasio je Galetin.
On je podsjetio da postojeća tradicija u berzanskom trgovanju na robnom tržištu datira još od 1921. godine, a Produktna berza u Novom Sadu uspješno funkcioniše još od 1958. godine.
– Siguran sam da Srbija još ima šansu da osnivanjem terminske robne berze postane lider u robnom berzanskom trgovanju, a sama berza referentna tržišna institucija za cio region Jugoistočne Evrope – zaključio je Galetin. Tanjug