SARAJEVO, Privredna komora Kantona Sarajevo uputila je danas zahtjev Vladi FBiH da hitno reaguje na rješavanju nedavno pokrenutih pitanja vezanih za izgradnju dionice autoputa na koridoru 5-C (Bilješevo-Kakanj), s obzirom na izuzetno tešku i složenu situaciju u građevinskom sektoru.
Privredna komora Kantona Sarajevo, članovi BH Konzorcija za izvođenje radova na koridoru 5-C – dionica autoputa Bilješevo-Kakanj, u sastavu GP Put, Euroasfalt, ŽGP, Hidrogradnja, Grude-putevi i Asfaltgradnja, te najodgovorniji u Sindikatu BiH, utvrdili su stavove vezane za otvaranje ponuda za izgradnju te dionice.
Zajednički stav je da je Konzorcij, u sastavu Vijadukt (HR) i Hering (Široki Brijeg) ponudio cijenu od 43.197.000,00 eura, a BH Konzorcij najnižu moguću cijenu od 46.897.000,00 eura, ispod koje nije moguće izgraditi spomenutu dionicu autoputa.
Takođe, ocijenjeno je da nisu poštovani domaći propisi kada je u pitanju izvođenje građevinskih radova na izgradnji autoceste, a to je da izvođači tih radova imaju certifikat o izvođenju radova u BiH, zatim da trebaju imati vlastite kamenolome, betonare i asfaltne baze u krugu od sto kilometara od mjesta izvođenja radova.
Predloženo je da se sve kompanije, bilo da su samostalne ili u Konzorciju, koje su podnijele ponudu bez validnog dokaza da ispunjavaju zakonske uslove (sertifikat) ili uslove iz tendera (posjedovanje traženih resursa) odbace, te da Vlada Federacije BiH formira neutralnu stručnu komisiju radi utvrđivanja realne cijene izvođenja radova na ovoj dionici.
U građevinskom sektoru Federacije BiH zaposleno je oko 25.000 radnika, uključujući i proizvođače građevinskog materijala i u gradnji ovog dijela autoputa bh. većina je vidjela svoju šansu za oporavak od krize.
Radove na ovoj dionici autoputa finansira Evropska investiciona banka, putem Direkcije za izgradnju, upravljanje i održavanje autoputeva Federacije BiH.
Te kredite će vraćati bh. građani, pa je, kako ističu u PKKS, sasvim opravdano da nadležni državni organi putem raznih olakšica stvaraju povoljnije uslove domaćoj privredi, kao što to rade druge zemlje. Ako domaće kompanije ostanu bez posla to će se negativno odraziti na plate, standard, budžete, socijalna davanja, povećan broj nezaposlenih i dr.