BEOGRAD, Kroz prijedlog budžeta Srbije za 2012. godinu provejava optimizam, koji će dani pred nama, po svoj prilici, demantovati, ovako bi ukratko glasila ocjena Fiskalnog savjeta.
Kako stvari sada stoje, sasvim je vjerovatno da će srpska privreda naredne godine stagnirati, a ne porasti 1,5 odsto, prihodi od poreza na dodatu vrijednost i doprinosa će biti manji od planiranih, deficit bi mogao da bude veći za 35 milijardi dinara, pa bi manjak dostigao 5,3 odsto bruto domaćeg proizvoda. To je veće od zakonske granice postavljene na 4,25 odsto.
– Procjena rasta od 1,5 odsto već sada djeluje optimistično, jer je privreda u EU počela da usporava, a sljedeće godine je moguća recesija. Mogući efekti tog usporavanja na Srbiju su manji izvoz i manji priliv kapitala i investicija – upozorava Pavle Petrović, predsjednik Fiskalnog savjeta. – Postoje jaki razlozi da se srpska privreda u 2012. zakoči. Predviđeni prihodi budžeta su, sve i kada bi bio rast od 1,5 odsto, precjenjeni. I to za 17 milijardi dinara. Ako je rast nula, javni prihodi su niži za 35 milijardi dinara. I ako se ostvari loš scenario, deficit moramo da održimo na planiranih 152 milijarde dinara. Veći deficit znači veći javni dug, koji će i ovako rasti. Vlada već sada treba da ima spremne kartkoročne mjere kako da odgovori na moguće scenarije.
Zakonski limit javnog duga od 45 odsto BDP-a ćemo probiti već posljednjih dana ove godine, a ako se tokom 2012. godine ostvare samo mračne prognoze, mogao bi da dostigne i zastrašujućih 55 odsto BDP-a.
– Po užoj definiciji, javni dug sada iznosi 44,8 odsto BDP-a, a treba mu dodati 1,2 odsto negarantovanog duga lokalnih samouprava i 0,5 odsto docnje raznih nivoa vlasti – smatra Vladimir Vučković, član Fiskalnog savjeta. – Izvjesno je da će dug biti veći od zakonskog limita i da će rasti i dalje. Državi će biti potrebno 510 milijardi za finansiranje deficita i postojećeg duga.
Fiskalni savjet upozorava da su dodatni rizik garancije koje država daje na zaduživanje budžetskih korisnika, i to nije sporno kada je riječ o javnim investicijma. Među njima je, međutim, i kredit „Srbijagasa“ od 70 milijardi dinara, a 40 milijardi je namijenjeno održavanju likvidnosti.
Ušteda preko lokalnih samouprava
Fiskalni savjet smatra da bi se moglo uštedeti, prije svega, na dvije stavke. Lokalne samouprave će tokom 2012. imati 40 milijardi dinara veće prihode, zahvaljujući većem procentu koji im ostaje od poreza na zarade. S druge strane, po prijedlogu budžeta preuzeće svega 15 milijardi „teže“ obaveze. Postoji mogućnost da se dio nadležnosti, prije svega socijalna davanja, sa centralnog, prenesu na lokalni nivo. Drugi „izvor“ su sopstveni prihodi raznih fondova i drugih budžetskih korisnika čija potrošnja nije dovoljno javna. Prijedlogom budžeta njihovi rashodi su za čak petinu veći nego lani, a Fiskalni savjet vjeruje da tu ima mjesta za makar 10 milijardi dinara uštede.
– Tih 35 milijardi dinara bi moglo da se kompenzuje zamrzavanjem investicija, ali je to najgore rješenje – dodaje Petrović. – Toliko novca bi se uštedjelo i zamrzavanjem plata i penzija ili povećanjem stope PDV sa 18 na 20 odsto. Na srednji rok, u naredenih pet godina, država mora da smanji javnu potrošnju sa 44 odsto BDP na 40 odsto, a defict na jedan odsto. Ako to ne uradimo, ulazimo u dužničku krizu. Neophodne su reforme zdravstva, školstva, državne administracije, nastavak penzione, ali i poreska reforma. Novosti
