BEOGRAD, Zaposleni širom Srbije narednih dana trebalo bi da očekuju spisak dozvoljenog i nedozvoljenog ponašanja na poslu, kao i precizna uputstva kome mogu da se obrate ako osjete mobing. U novom Zakonu o spriječavanju zlostavljanja na radu i Pravilniku o ponašanju poslodavaca i zaposlenih, koji počinju da se primjenjuju od četvrtka, prvi put su taksativno pobrojana prava i obaveze svih zaposlenih, ali i kazne za sve koji se ogriješe o ova dokumenta.
Pravilnikom su regulisana opšta pravila ponašanja među kolegama, a većina su iz oblasti lijepog vaspitanja. I, svako odstupanje od ovog obrasca može da se tumači kao mobing.
U ovom dokumentu, koji je parafirao ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić, navodi se da poslodavac treba da pruža dobar primjer ostalima. Od njega se očekuje ljubaznost, uvažavanje sagovornika, obraćanje kolegama s poštovanjem i uvažavanjem. Ali, piše u Pravilniku, ima pravo da očekuje isti tretman.
Ponašanja od kojih se „treba uzdržavati“ su sve vrste ignorisanja, vikanja, prijetnji, vrijeđanja, uznemiravanja… Tužbu zbog mobiga mogu dobiti i oni koji vole da ismijavaju, ogovaraju, izmišljaju priče i rugaju se kolegama. A, u narušavanje profesionalnog integriteta ubrajaju se i neopravdane kritike i omolovažavanja rezultata rada, dodjeljivanje izuzetno teških ili, pak, potpuno ponižavajućih radnih zadataka, neprimjereni rokovi, neostvarive norme, neprimjereni seksualni komentari…
Spisak poželjnih i nepoželjnih ponašanja je podugačak, a na poslodavcu je da svoje zaposlene detaljno upozna sa svim što mogu da očekuju na poslu. U suprotnom, očekuje ga kazna i do 800.000 dinara, sudski troškovi, a možda i plaćanje odštete.
– Ukoliko neko smatra da ga kolega, ili šef namjerno kinji i dovodi u situaciju pritiska, o tome treba da obavijesti svog poslodavca, a može da se obrati i predstavniku sindikata, Odboru za bezbijednost i zdravlje na radu, ili nekome sa spiska koji će narednih dana svaki poslodavac biti dužan da sastavi – objašnjava Nataša Zavođa, iz Službe za pravne poslove u Uniji poslodavaca Srbije. – Ako pomirenje ne uspije, žrtva se u narednih 15 dana može obratiti sudu. Problem je što za ovakve slučajeve nedostaje sudska praksa i postavlja se pitanje kako će, recimo, neko dokazati da je bio ismijavan.
Pet koraka
Radnik prijavljuje poslodavcu da ga kolega maltretira.
U roku od tri dana bira se medijator koji će voditi postupak mirenja. To mogu da budu osobe iz firme u koje obe strane imaju povjerenje, a nalazi se na spisku koji se sastavlja prema kolektivnom ugovoru ili se bira iz Agencije za mirno riješavanje sporova, Socio-ekonomskog savjeta…
U roku od osam dana treba da se postigne dogovor koji zadovoljava obe strane. Ukoliko do toga ne dođe, poslodavac piše akt da nije došlo do mirenja i radnik može da podnese tužbu sudu u roku od 15 dana.
Za vrijeme trajanja procesa, koji se riješava po hitnom postupku, zaposleni ima pravo na bezbijedno radno okruženje i redovnu platu.
Po završetku procesa, moguće je pokrenuti novi postupak za naknadu pretrpljene štete.
Zaštićeni svedoci
Tužba protiv onoga ko zlostavlja može se podnijeti najduže šest mjeseci nakon posljednjeg konflikta. Za vrijeme trajanja postupka, žrtva i svi svjedoci zaštićeni su od otkaza, premještaja sa radnog mjesta i sve vrijeme imaju pravo na punu platu. – Iako je rok za rješavanje sporova iz radnih odnosa šest mjeseci, kod nas ima primjera gdje su neki završeni tek poslije 18 godina – dodaje Nataša Zavođa. Novosti
