HELSINKI, Za dvije hiljade Finaca država iduće godine sprema “ostvarenje utopije”: dobijaće novac svakog mjeseca bez ikakvih obveza, pa čak neće morati ni da traže posao. 
Riječ je o eksperimentalnom uvođenju tzv. temeljnog univerzalnog dohotka, već poznatog pod engleskom kraticom UBI (universal basic income), piše zagrebački “Večernji list”.
Za neke je temeljni dohodak zamka koja će poslodavcima omogućiti da otpuštaju zaposlene mirne savjesti, a za druge zamajac koji će povećati potrošnju i iskorijeniti siromaštvo.
U svakom slučaju, utopijski san u kom niko nije na ulici, nije gladan, ne nosi krpe i ima siguran prihod svaki mjesec za koji ne mora ispuniti nikakve uslove širi se i u drugim zemljama i eksperimentalno isprobava u nekim mestima u Holandiji i Kanadi, a tome se raspravlja i na Novom Zelandu.
Finci su o tome diskutovali do 9. septembra, a sad, i bez analiziranih rezultata rasprave, idu u primenu od 1. januara 2017.
Tako će slučajnim izborom između nezaposlenih koji primaju novčanu naknadu biti izabrano njih 2000 i svaki će dobiti 560 evra mjesečno.
Nakon dvije godine biće upoređeno ponašanje te grupe nezaposlenih s jednakom grupom koja će i dalje primati redovnu novčanu naknadu s biroa, koja također iznosi 560 evra. Razlika je u tome što će se testirani moći zaposliti a da im prihod od 560 evra i dalje ostane, dok ostali nezaposleni gube pomoć ako nađu posao.
O ideji uvođenja temeljnog dohotka za svakoga već se decenijama raspravlja i ističe kako bi se time iskorenilo siromaštvo u zemljama u kojima hrane i ođeće pa i stanova zapravo ima i previše pa se čini perverznim što mnogi trpe tešku oskudicu.
Zanimljivo je da se za temeljni dohodak zalažu i neki neoliberalni ekonomisti, još od Miltona Fridmana. Ideja je da temeljni dohodak dobije svako ko ne zaradi dovoljno za život, a bila bi određena i granica prihoda nakon koje bi se temeljni dohodak vraćao državi.
Ali, ima i onih koji tvrde da je temeljni dohodak za svakoga neoliberalna zamka, kojom bi se postiglo da poslodavci mogu otpuštati mirne savesti i bez društvenog pritiska.
Tako bi mogli zadržati samo najmanji broj zaposlenih koji bi onda i sami radili pod teretom pretnje da će završiti na temeljnom dohotku koji vjerojatno neće biti dovoljan za život srednje klase, koji bi uključivao automobil, godišnje odmore, školovanje đece.
U Švajcarskoj je narod na referendumu u junu većinom od 77 posto odbio uvođenje temeljnog dohotka, no inicijatori su zadovoljni što se o tom pitanju u konzervativnoj Švajcarskoj uopšte ozbiljno razgovaralo. Tamo su ambicije bile previsoke, predlagali su čak 2.500 švajcarskih franaka mjesečno. Nezavisne novine