VAŠINGTON, Tržište ugljenika i dalje bilježi buran rast, uprkos globalnoj finansijskoj krizi, ocjenila je u svom izvještaju Svetska banka (SB) ukazujući da je finansiranje tog tržišta ključno za zaštitu klime. Podaci koje je SB nedavno objavila u svojoj studiji pod nazivom “Stanje i tendencije razvoja tržišta ugljenika u 2009.” pokazuju da je vrijednost tržišta ugljenika udvostručena tokom 2007. i 2008, na više od 126 milijardi dolara. Ne tako prijatan je, međutim, pokazatelj da je vrijednost transakcija, vezanih za finansiranje smanjenja emisija ugljenika, zasnovanog na projektima Protokola iz Kjota, opala prošle godine 12 odsto, na procjenjenih 6,5 milijardi dolara.
To smanjenje je posljedica kompleksa činilaca, vezanih za teškoće s obezbjedjivanjem finansija za projekte koji su povoljni za klimu, u uslovima finansijske krize, zatim za odlaganja, uslovljena zakonskom regulativom.
Prisutna je i neizvesnost u pogledu budućnosti tog tržišta u okviru novog globalnog sporazuma o klimatskim promjenama koji bi, kako se očekuje, trebalo da stupi na snagu 2012. godine.
Na nedavnom sajmu “Karbon ekspo 2009”, održanom u Barseloni, delegati 120 zemalja su glavnu pažnju posvetili razmatranju potencijalnog rasta kako tržišta ugljanika, tako i broja mjera koje se preduzimaju u borbi protiv klimatskih promjena.
Smatra se da će propisi, vezani za probleme klimatskih promjena, koji su predloženi u SAD, imati potencijalno veliki uticaj na tržišta ugljenika – dobrovoljna i zvanična – u cijelom svijetu.
Evropska unija je, osim toga, nedavno odobrila paket obaveza za period poslije 2012. sa ciljem smanjenja emisija.
Taj paket, kako je predočeno, obećava da bi mogao osigurati čak i veća smanjenja emisija, ukoliko bi se druge zemlje priključile međunarodnom sporazumu koji će biti razmatran kasnije ove godine u Kopenhagenu.
Prema procjenama Međuvladine ekspertne grupe za klimatske promene (IPČ), globalne emisije ugljen-dioksida (CO2) moraju opasti na manje od 10 milijardi tona godišnje do 2050, da bi se spriječile potencijalno katastrofalne posljedice po čovekovu okolinu koje bi, kako se očekuje, mogle imati neproporcionalno snažan uticaj na zemlje u razvoju.
Obim godišnjih emisija samo u zemljama, obuhvaćenim Aneksom 1, trenutno iznosi oko 20 miliona tona.
Po riječima potpredsjednice Svjetske banke za održivi razvoj Keti Siere, ta finansijska institucija radi na produbljavanju dosega tržišta ugljenika uz pomoć dva nova mehanizma.
Cilj mehanizma finansiranja šumskog ugljeničnog partnerstva (Forest Carbon Partnership) je da se smanji uništavanje šuma, koje je drugi najveći uzročnik emisija gasova s efektom staklene bašte, putem stimulacija i kompenzacija za očuvanje šuma.
Mehanizam finansiranja ugljeničnog partnerstva koji je formirala Svjetska banka ima za cilj katalizaciju dugoročnih investicija širokih razmjera u programe čiste tehnologije koji će pomoći zemljama u razvoju da izadju na put niskougljeničnog razvoja.
Siera je ukazala da “prostrano globalno tržište ugljenika, kao jedan od odgovora na klimatsku krizu, i dalje nosi potencijal za osiguranje značajne koristi kako za razvijene zemlje, tako i za one u razvoju.
Ugljenični fondovi i mehanizmi SB trenutno uključuju 186 projekata, čija ukupna procjenjena vrijednost dostiže 2,3 milijarde dolara.
Vrijednost sporazuma o kupovini kredita za smanjenje emisija, potpisanih do 31. decembra 2008. za ugljenične fondove i mehanizme Svjetske banke, premašuje 1,8 milijardi dolara.
Region istočne Azije i Pacifika, čija ukupna vrijednost trgovine kreditima za smanjenje emisija iznosi 1,3 milijarde dolara, učestvuje s najvećim udelom u aktivnim projektima u portfelju ugljeničnog finansiranja Svjetske banke.
Finansiranje tržišta ugljenika ključno za zaštitu klime
