BANJALUKA – Broj učesnika na finansijskom tržištu Republike Srpske značajno je smanjen u protekloj deceniji, pokazuju podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske.
Tako je, na primjer, prema podacima Zavoda, na području Srpske 2011. godine poslovalo 10 banaka, dok ih je 10 godina kasnije bilo osam.
“S druge strane, tokom 2011. godine u Republici Srpskoj je bilo osam mikrokreditnih organizacija, dok ih je 2020. registrovano 14. U 2011. godini su bila dva lizing društva, dok ih 2020. nije bilo”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske. Društava za osiguranje je 2011. bilo 11, a 2020. godine 14.
“Emitenata je ranije bilo 864, dok ih je prema posljednjim podacima 635. Takođe, berzanskih posrednika je manje pa ih je tako 2011. godine bilo 13, a 2020. pet”, stoji u ovim podacima.
Društava za upravljanje investicionim fondovima je ranije bilo 14, dok ih je prema posljednjim podacima šest, a zatvorenih investicionih fondova je 2011. godine bilo 14, a 2020. jedan.
“Povećan je broj otvorenih investicionih fondova kojih je 2011. godine bilo tri, a 2020. 18. Kastodi banaka je ranije bilo osam, a prema podacima iz 2020. godine tri. Društava za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima nije bilo 2011. godine, dok ih prema posljednjim podacima ima, i to jedan. Dobrovoljnih penzijskih fondova nije bilo ranije, a prema posljednjim podacima ima jedan”, piše u podacima.
Ekonomista Saša Stevanović za “Nezavisne” ističe da smo mi malo tržište, ali da treba tražiti neke probleme u regulativi jer na malom tržištu dolazi do monopolizacije učesnika na finansijskom tržištu.
“Za privredu ovo nije dobro jer je mala konkurencija od strane izvora finansiranja. Kada se smanjuje broj učesnika na finansijskom tržištu postoji i manja konkurencija, a kada je manja konkurencija tada je i manji kvalitet usluga koje pružaju učesnici na finansijskom tržištu”, objašnjava Stevanović.
Dodaje da je svjetski trend da se banke ukrupnjavaju, ali da mi ipak gubimo bitku sa tim zato što ne pravimo diverzifikaciju izvora finansiranja.
“Neke ključne karakteristike su da, iako smo malo tržište, putem tržišta kapitala radimo na tome da se poveća diverzifikacija izvora finansiranja”, naglasio je Stevanović.
Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je da je tržište Republike Srpske malo, pa je bilo moguće očekivati da će doći do rasta koncentracije.
“Na početku tranzicije uvijek imate veći broj učesnika, i to nije specifično samo za naše tržište, to je bilo i u Federaciji BiH, Srbiji i Hrvatskoj. S obzirom na to da su to sve mala tržišta, oni ne mogu da na efikasan način organizuju svoje usluge kad imate više velikih igrača. U jednom trenutku imali smo na desetine banaka u BiH, a ovo je bio očekivan proces da efikasniji i veći kupuju manje”, kazao je Đogo.
S druge strane, ističe Đogo, investicioni fondovi su bili više usmjereni kao instrument privatizacije, nego da idu ka razvoju tržišta.
“S obzirom na broj stanovnika i kupovnu moć kod nas ovo nije ništa iznenađujuće. Moglo bi se reći da je to i dobro, ali pitanje je da li su i ovi veliki igrači dovoljno veliki da efikasno pruže svoje usluge. Na primjer, u bankarstvu imate jednu banku koja drži 40 odsto tržišta u RS, a tek je treća ili četvrta u BiH”, zaključuje Đogo.
Nezavisne novine
