BANJALUKA – Preduzeća u Republici Srpskoj će lakše prevazilaziti finansijske probleme, a banke lakše naplaćivati svoja potraživanja i problematične kredite, bez potrebe za pokretanjem stečaja i gašenjem radnih mjesta, predviđa Zakon o sporazumnom vansudskom finansijskom restrukturiranju.
Prijedlog tog zakona naći će se na idućoj sjednici Narodne skupštine RS, a sporazumno finansijsko restrukturiranje definisano je kao dobrovoljni, vansudski model restrukturiranja korporativnih dugova.
Zakon predviđa da se taj postupak pokreće kada prijeti poslovni neuspjeh u ranoj fazi, odnosno kada se pojave prve teškoće u poslovanju, a kada je moguć oporavak i finansijska konsolidacija dužnika.
Pregovori dužnika i povjerilaca sprovodiće se uz podršku Privredne komore, a sve kako bi privredno društvo u finansijskim neprilikama ozdravilo ili kako bi se riješilo pitanja problematičnih kredita.
„Za ovaj postupak obavezno je učešće najmanje dva povjerioca na povjerilačkoj strani i jednog dužnika na dužničkoj strani. Takođe, obavezan uslov je učešće najmanje jedne banke ili druge finansijske organizacije bankarskog sistema na povjerilačkoj strani“, navodi se u Prijedlogu zakona.
U vezi sa bankarskim sistemom, zakon daje pravo i bankama, koje su u stečaju ili likvidaciji, da učestvuju u postupku finansijskog restrukturiranja čime mogu povećati naplativost problematičnih kredita koji su plasirani u privredu, ali bez naplate kolaterala.
Da li postoji podobnost dužničko-povjerilačkog odnosa za finansijsko restrukturiranje i saglasnost druge strane provjeravaće Privredna komora RS.
Podobnost podrazumijeva da nad dužnikom nije pokrenut postupak restrukturiranja ili stečajni postupak, u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj, da dužniku prijeti platežna nesposobnost, što podrazumijeva da dužnik u narednih 12 mjeseci neće biti u stanju da izmiri obaveze po njihovom dospijeću i da žiro račun dužnika nije blokiran duže od 60 dana neprekidno.
Troškovi
Zakonom se uvodi Naknada za podnošenje zahtjeva za finansijsko restrukturiranje u iznosu od 200 KM i Naknada za vođenje postupka finansijskog restruktiriranja i preduzimanja radnji u ovom postupku, koja se utvrđuje u zavisnosti od vrijednosti dugovanja koja su predmet restrukturiranja.
Ako jedna od strana ne da saglasnost za sprovođenje postupka finansijskog restrukturiranja, odbija se njegovo sprovođenje.
Finansijsko restrukturiranje moguće je sprovesti prije drugih mjera kao što su prethodni stečaj, stečaj i prodaja imovine u postupku bankrotstva.
„Očekuju se pozitivni efekti na privredna društva i preduzetnike. Naime, privredna društva, posebno mala i srednja preduzeća, i preduzetnici biće u mogućnosti da kroz pravovremeno pokretanje postupka sporazumnog vansudskog finansijskog restrukturiranja redefinišu odnose sa svojim povjeriocima, prije svega kreditorima, i dogovore način rješavanja finansijskih problema radi očuvanja poslovne aktivnosti“, obrazloženje je Vlade RS.
Dodaju da će primjena zakona doprinijeti da banke ili druge finansijske organizacije, preduzimajući mjere restrukturiranja, značajno smanje nenaplative problematične kredite, odnosno smanje nivo nenaplativih plasmana privredi.
Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević rekao je da će uvođenje pomenutog restrukturiranja imati za cilj smanjenje nelikvidnosti privrede.
„Nužno je sprovesti postupak prije nego što finansijske poteškoće eskaliraju do nivoa koji zahtjeva sudski postupak i uključivanje svih povjerilaca. Postupak dobrovoljnog vansudskog finansijskog retrukturiranja je u velikoj mjeri fleksibilniji, stvara manje direktne, ali i niže indirektne troškove za društvo u teškoćama“, istakao je Blagojević i dodao da se time smanjuje i rizik prekida poslovne saradnje sa dobavljačima i kupcima.
„Postupak koji se sprovodi pred sudom formalne je prirode, a postupak pred posrednikom bi svakako bio neformalan, kraće bi trajao, troškovi posredovanja će manje koštati, a učestvovali bi samo one strane koje iskažu interes“, naglasio je Blagojević.
Ukoliko bude usvojen, što je izvjesno da će se desiti, Zakon o sporazumnom vansudskom finansijskom restrukturiranju mogao bi da doprinese oporavku privrede pogođene posljedicama pandemije virusa korona.
CAPITAL: Svjetlana Šurlan
