BEOGRAD, Preduzeća u Srbiji su od 2008. do sada pretrpjela štetu od 255 miliona evra zbog fiktivnih firmi koje su uzele robu ili iskrostile uslugu, ali je nikada nisu platile, izjavio je konsultant u Mreži za poslovnu podršku Dragoljub Rajić.
On je na okruglom stolu o smanjenju malverzacija u poslovanju rekao da je, prema podacima koje je prikupila Mreža, zabilježeno 19.500 takvih slučajeva prevare i da je u prosjeku šteta iznosila 13.500 evra po slučaju.
– Zakonodavni okvir u Srbiji je takav da kada neko zatvori firmu, a nije vam platio, možete eventualno da ga tužite za prevaru ili prijavite to policiji. Razultati takvih pokušaja su da u 2,8 odsto slučajeva neko ko je oštećen može da nadoknadi štetu – rekao je Rajić.
On je dodao da se po tom stepenu dobijene odštete Srbija nalazi na dnu evropske ljestvice.
– Ukoliko želimo da u Srbiji imamo strane investitore i razvijemo domaće kompanije moramo da promijenimo privredni ambijent i zaštitimo savjesne firme – rekao je Rajić.
Na skupu je rečeno i da je potrebno promijeniti čitav niz zakona i podzakonskih akata koji omogućavaju različite vidove mahinacija i malverzacija i tako onemogućiti pojavu takozvanih fiktivnih firmi i uvesti jasne osnove sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovu kontrolu.
Predstavnik Saveza računovođa i revizora Srbije Blagoje Novičević rekao je da je novim propisima o računovodstvu uvedena konfuzija o načinu i osnovama finansijskog izvještavanja.
– Zanemarena je međunarodna profesionalna regulativa koja je rezultat najbolje svjetske prakse – rekao je on.
Novičević je rekao da sada na osnovu finansijskih izvještaja sastavljenih prema konfuznim pravilima strani investitori treba da stvore povjerenje u privredni ambijent u Srbiji, a banke da procjenjuju rizik pri davanju kredita firmama.
Predstavnik Delegacije njemačke privrede u Srbiji Milan Vučković rekao je da se od 2000. godine do sada 118 stranih investitora žalilo na istinitost finansijskih izvještaja na osnovu kojih su kupili firme.
– Izvještaji nisu bili tačni, bilo je slučajeva lažno prikazanog stanja imovine, knjigovodstvene vrijednosti, potraživanja, a posebno iznosa dugovanja prema povjeriocima i obaveza prema zaposlenima – rekao je on.
Vučković je rekao i da investitori u Srbiji naručuju po dvije revizije finasijskih izvještaja, što nije slučaj u zemljama regiona. Predsjednik Udruženja pružalaca računovodsvenih usluga Miodrag Prelić rekao je da je posljedica loših propisa u oblasti računovodstva širenje takozvanog kreativnog računovodstva.
– Širi se kreativno računovodsto – finansijsko izvještavanje gdje je cilj da se stanje imovine, kapitala i potraživanja prikažu onako kako naručilac to zahtjeva. Posljedice su pravna nesigurrnost i finansijski skandali – rekao je Prelić. Beta
