BANJALUKA, GRADIŠKA, Poplave i grad, koji su opustošili usjeve, zasigurno će uticati i na stočni fond, jer će zbog nedostatka stočne hrane farmeri biti prinuđeni da smanjuju broj grla, a neki od njih će i prestati da se bave stočarstvom.
Ove pesimistične prognoze iznose bh. poljoprivrednici, koji podsjećaju da se već godinama ionako u oborima i štalama smanuje broj grla, a ovo će ih, tvrde, dokusuriti.
“Stočni fond je i tokom samih poplava dobro desetkovan, a potom je uslijedio grad. Kada se na to doda činjenica da se niko ne brine da opstane ovo stoke što je sačuvano, sve je jasno. Naravno da će se to sve odraziti na stočni fond i ključni problem je u tome što nema zaštite poljoprivredne proizvodnje”, pojašnjava Nedžad Bićo, koordinator Udruženja poljoprivrednika u BiH.
Zabrinut je i Ostoja Nikolić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Stočar” iz Bijeljine, koji naglašava da je, kada je u pitanju stočni fond na području Semberije, situacija dosta teška nakon poplava.
“Potom je naišao grad i dotukao i ono što je ostalo kada je riječ o stočnoj hrani. Mislim da će na području Semberije biti dosta smanjen broj stočnih grla, zbog čega se može očekivati i poskupljenje mesa i mlijeka, jer će doći do nestašice”, najavljuje Nikolić.
U naredne dvije godine, prognozira on, neće doći do oporavka stočnog fonda.
“Ne bi bilo dobro da se dogodi ono što i u Srbiji, gdje je došlo do smanjenja broja muznih krava. Najneophodnije je da nam se obezbijedi hrana za životinje. Mora se odreagovati, i to brzo”, upozorava Nikolić.
Podsjeća ovaj poljoprivrednik iz mjesta Batković, kod Bijeljine, da poljoprivredne proizvođače kriza prati već godinama.
“Svake godine stočni fond se smanjivao. Evo, sada se poljoprivrednici plaše nestašice hrane i stoku prodaju u bescijenje”, tvrdi Nikolić.
I Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, potvrdio je da je realno da će domaćinstva na selu da smanje broj stočnih grla.
“Kome su god stradali kukuruz i pšenica, logično je da je u manjoj mogućnosti da održi i stočarsku proizvodnju”, pojašnjava Maljčić.
On dodaje da uz manipulacije na carinama, na koje su poljoprivrednici upozoravali, a koje su se kao tačne ispostavile nedavno tokom hapšenja carinika, te uz ranije suše, a sada poplave i grad, nemoguće je baviti se poljoprivrednom proizvodnjom.
“Jednostavno, poljoprivreda je devastirana sa svih strana i sada na tržište utiče bilo kakav poremećaj. Čak već sada ima familija za koje se zna da se više nikad neće baviti stočarstvom”, kazao je Maljčić.
On ističe da je već smanjena zainteresovanost za tov svinja, jer su poljoprivrednici ostali bez žitarica, ali i novca.
“Da je godina bila bolja, bez poplava i leda, stanovništvo bi više ulagalo. Ove nepogode, pored direktne, imaju i indirektnu štetu, koje će se odraziti u dužem periodu”, tvrdi Maljčić.
Podsjetimo, iz resornih entitetskih ministarstava ranije su potvrdili da je u poplavama uginulo više stotina hiljada domaćih životinja i najavili su da slijede brojne mjere kako bi se pomoglo agraru. Nezavisne novine
