BRISEL, Dogovor o novim institucijama za finansijski nadzor u EU-u je postignut. No davanja banaka i porez na finansijske transakcije i dalje su sporni – na veliko nezadovoljstvo mnogih zastupnika u Evropskom parlamentu.
Evropski komesar za unutrašnje tržište i finansijske usluge Michael Barnier dobio je izričitu pohvalu u Evropskom parlamentu za postignuti kompromis o evropskom finansijskom nadzoru. Jer, kako kažu parlamentarci, taj kompromis je bio moguć samo zahvaljujući komesarovoj upornosti. Tako će od iduće godine u Evropskoj uniji djelovati tri nove nadzorne institucije: jedna za banke, druga za osiguranja i treća za finansijska tržišta. Barnier nije skrivao zadovoljstvo: “Finansijski nadzor je centralni element, okvir u kojem ćemo iz dana u dan izvlačiti pouke iz krize. Na kraju tog puta više neće biti niti jednog učesnika, proizvoda ili tržišta koje će moći izbjeći efikasni nadzor.”
No mnoga druga pitanja u okviru reforme finansijskog tržišta ostala su otvorena. Tako njemački zastupnik u Evropskom parlamentu Udo Bullmann smatra kako nedostaju stroža pravila za hedge fondove: “Pravila za menadžere u hedge fondovima još uvijek su daleko od rješenja. Mi ne želimo osudu čitave branše, ali bez bitnijih poboljšanja koja bi trebala spriječiti ‘crne ovce’ u pljačkanju solidnih firmi neće biti ni kvalitetnih pravila.”
Trenutno se posebno burno raspravlja o porezu na finansijske transakcije. Njemački zastupnik u Evropskom parlamentu Sven Giegold se zalaže za uvođenje tog poreza i smatra da će u protivnom Evropska unija izgubiti na vjerodostojnosti: “U ovoj situaciji moramo zajednički djelovati inače će građani smatrati ciničnim ako s jedne strane imamo programe za štednju, a s druge se odričemo prihoda od kapitala.”
Mnogi zastupnici iz svih političkih stranaka podržavaju porez na finansijske transakcije. Neki u njima vide simbol socijalne pravde, drugi se nadaju dodatnim budžetskim prihodima kako bi se prevladala kriza, a dio njih na taj način želi podstaknuti uvođenje poreza na nivou Evropske unije. No postoje i protivnici. Recimo, konzervativni britanski parlamentarac Kay Swinburne upozorava kako će taj porez pogoditi pogrešne osobe: “Porez na finansijske transakcije neće plaćati banke i posrednici nego umirovljenici koji zavise o tržišnim rezultatima svog penzijskog fonda, te firme koje će za svako kreditno jamstvo morati dodatno plaćati.”
Osim toga, uvijek iznova čuju se kritike kako bi jedina prava mjera bilo uvođenje globalnih pravila, jer će na ovaj način Evropa samo naštetiti svom tržištu. I tako su mnoga pitanja vezana uz reformu finansijskog tržišta u EU-u još uvijek neriješena. Tu su takođe i dodatna izdvajanja banaka za krizna vremena i regulisanje trgovine derivatima. A budući da kod tih tema postoje vrlo različiti interesi država članica, jedno je sigurno: Evropskoj uniji predstoji mukotrpan proces donošenja odluka. Poslovni.hr
