ZAGREB, Odmah nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju hrvatskim poljoprivrednicima stiglo je pismo dobrodošlice njihovih kolega, a i poziv da se bolje organizuju. Evropska koordinacija Via Campesina upozorava da veliko tržište sa pola milijarde ljudi i nekima od najnaprednijih ekonomija na svijetu odgovara velikim kompanijama, a mala gazdinstva očekuje neizvjesnost.
Povodom tog pisma Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, podsjetio je poljoprivrednike na oblike organizovanja koji su im na raspolaganju.
“Ukoliko želimo da uspijemo u očuvanju i napretku naše poljoprivrede, posebno malih i srednjih proizvođača, moramo se udruživati. U odnosu na proizvodnju u EU mi proizvodimo gotovo zanemarljive količine proizvoda. Ali udruživanjem možemo ujedno smanjiti troškove, lakše proizvesti kvalitetnije proizvode i lakše pronaći kupce koji su ih spremni da plate”, rekao je Brlošić.
U zapadnim zemljama tako rade zadruge čiji zadrugari koriste zajedničku poljoprivrednu mehanizaciju, pogone za preradu, dele stručno znanje i iskustvo i ulažu u nastup na tržištu. Prema podacima Evropskog udruženja zadruga (COPA COGECA), više od polovine od 13 miliona evropskih poljoprivrednika organizovano je u 38.000 zadruga.
Sedam miliona seljaka ima koristi od zadruga i doprinosi zajedničkom napretku s kolegama. Njihov uspjeh vidi se i u tome što trguju s 50% poljoprivrednih proizvoda nastalih u EU, a to je dio tržišta koji bi inače pripadao velikim kompanijama.
Sunčana Pešak, predstavnica Via Campesino u Hrvatskoj, kaže da se u Hrvatskoj već osjećaju pritisci na male proizvođače, posebno u sektoru mljekarstva, ali i ostalih grana poljoprivrede. Za razliku od većine evropskih zemalja u kojima malih farmi ima jako malo jer je prosejčna veličina porodične farme u Francuskoj, oko 50 hektara, u Hrvatskoj preovlađuju mali proizvođači s prosječnom veličinom gazdinstva od 3 do 5 hektara.
Iz Via Campesino dodaju da u vremenima široko rasprostranjene nezaposlenosti u Evropi i gubitka produktivnosti zbog klimatskih promjena mnogi stručnjaci ocjenjuju da bi bezbjednost hrane trebalo bazirati na proizvodnji na porodičnim ekonomijama i gustoj mreži malih farmi koja proizvode održivim metodama.
Sve više građana želi da podrži lance lokalne distribucije hrane , što može učvrstiti poziciju poljoprivrednika u odnosu na agresivan agroindustrijski sistem ‘ , poručili su iz koordinacije Via Campesina .
U Hrvatskoj je preko hiljadu zadruga sa 20.000 zadrugara i zaposlenih u zadrugama , rekao je tamošnji ministar preduzetništva Gordan Maras . (Tportal.hr)
