BAZEL, Dužnička kriza evrozone pogodila je tržišta u nastajanju, posebno u istočnoj Evropi, jer su ulagači neskloni riziku iz njih povlačili sredstva, ocijenila je u najnovijem izvještaju Banka za međunarodna poravnanja (BIS).
S tržišta u nastajanju ulagači su u avgustu i septembru povukli više od 25 milijardi dolara (18,7 milijardi evra), objavila je banka.
Cijene dionica na tim tržištima su u septembru takođe oštro pale, ističu istraživači i dodaju da to navodi na zaključak da je rizična imovina prodata kako bi se smanjila promjenjivost portfelja.
Povlačenje sredstava fondova s tržišta u nastajanju vremenski se poklopilo s prilivom 85 milijardi dolara u evrozonu, što proizilazi iz smanjenja imovine izvan evropske monetarne unije. Najveći dio te imovine završio je u Francuskoj.
Silazni trend brine analitičare jer bi smanjenje kreditnih plasmana banaka evrozone prema kompanijama i domaćinstvima na tržištima u nastajanju moglo pogoršati usporavanje privrednog rasta, napominju u BIS-u.
Velike banke, uključujući njemačku Komercbanku pogođenu grčkom dužničkom krizom, i italijansku Unikredit banku koja je zabilježila neto gubitak od 10,6 milijardi evra u trećem kvartalu, objavile su da će smanjiti nove kredite u regiji. Austrija je takođe nametnula veću disciplinu svojim bankama, koje su najveći zajmodavci u Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj i Rumuniji.
Italija će se, prema mišljenju BIS-a, moći nositi s povećanjem troškova zaduživanja još bar nekoliko godina zato što njeni relativno dugi rokovi za vraćanje dugova pomažu ublažavanju efekata rekordnih kamata na obveznice.
Ulagači su sigurna utočišta za svoju imovinu pronašli na tržištima obveznica u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Australiji i nekim sjevernim evropskim zemljama, te u ulaganjima u Japan.