BRISEL, Evropska komisija najavila je prijedlog mehanizma gašenja banaka u krizi, a ovaj set dugoročnih mjera trebalo bi da predstavi prije samita 20 ekonomski najrazvijenijih zemalja na svijetu koji će biti održan u junu u Meksiku, javio je dopisnik Srne iz Brisela.
Portparolka Evropske komisije Šantal Hjuz nije precizirala kada bi prijedlog trebalo da bude objavljen. Prema saznanjima Srne, to bi trebalo da se dogodi 6. juna.
Predložene mjere trebalo bi da obuhvataju fondove za gašenje banaka čiji osnivači i kontributori bi bile zemlje članice EU. Taj mehanizam trebalo bi da omogući regulatorima da prisile vlasnike bankovnih mjenica da u slučaju bankrota preuzmu na sebe dio gubitka.
Donošenje seta mjera kojim bi se regulisali mehanizmi gašenja slabih banaka već dvije sedmice od Evropske unije zahtijevaju funkcioneri Evropske centralne banke. Oni traže i osnivanje evropskog fonda za osiguranje pologa kako bi se olakšalo rješavanje problema u koje zapadnu finansijske organizacije koje posluju u više evropskih zemalja.
Ovaj prijedlog vremenski se podudara sa krizom u koju je dospio španski bankovni sektor, već od ranije ugrožen situacijom na tržištu nekretnina, kao i manjkom svježeg kapitala i strahom investitora ukoliko trend pada cijena nekretnina bude nastavljen. Prema procjeni Evropske bankarske agencije, španskim bankama trenutno nedostaje oko 26 milijardi evra svježeg novca.
Prema dostupnim informacijama, prijedlog mehanizma ne uključuje ni stalni stabilizacijski fond evrozone, ni privremeni evropski fond za finansijsku stabilnost.
Prema evropskim propisima, fondovi ne smiju da sklapaju aranžmane sa pojedinim bankama, već je to zadatak vlada zemalja članica. Iako ulagači i bankari u Briselu priželjkuju da se fondovima omogući direktna dokapitalizacija banaka u krizi, bez posredovanja vlada, Evropska komisija za sada ne namjerava da mijenja propise.
Taj stav dijeli i portparol njemačke vlade Štefan Zajbert koji je juče izjavio da se Berlin protivi ideji da banke traže pomoć neposredno od fondova. Prema njegovom mišljenju, banke u krizi moraju prvo same da pokušaju da se izvuku iz problema, a onda da traže pomoć vlade svoje zemlje ili neke druge zemlje članice EU.
