BRISEL, Strahovanja ulagača od prelijevanja dužničke krize iz Grčke na Portugal, Španiju i neke druge članice evrozone izazvale su prošle sedmice na valutnim tržištima pad cijene evra na najniži nivo u 14 mjeseci, a hoće li se evro stabilizirati ovisi o današnjem sastanku ministara finansija Evropske Unije.
Prošle je sedmice kurs evra prema dolaru potonuo 4,05 odsto, na 1,2755 dolara, što je njegov najveći sedični pad od oktobra 2008. U četvrtak je zaronio na samo 1,2520 dolara, najniži nivo od marta prošle godine. U odnosu na japansku valutu, cijena evra pala je polovicom prošle sedmice na samo 111 jena, najniži nivo od 2001. godine, ali do petka se oporavila, pa je dostigla 116,95 jena, što predstavlja sedmični pad od 6,2 odsto. I dolar je oslabio prema jenu, pa je njegov kurs pao za 2,35 odsto, na 91,65 jena.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 3,42 odsto, na 84,50 bodova, a u jednom trenutku dostigao je 85,27 bodova, najviši nivo u godinu dana.
Iako su prošloga vikenda čelnici EU-a dogovorili plan pomoći Grčkoj, koji zajedno sa sredstvima Međunarodnog monetarnog fonda doseže 110 milijardi evra, pritisak na evro nije popustio jer ulagači strahuju da bi se grčki dužnički problemi mogli proširiti na druge rubne ekonomije evrozone, poput Španije i Portugala.
“Postoji ozbiljna prijetnja da se grčki problemi preliju u druge dijelove evrozone. Nemogućnost vraćanja grčkih dugova u ovoj trenutno vrlo osjetljivoj situaciji predstavljala bi značajan rizik za stabilnost monetarne unije i finansijskog sistema”, kazao je u srijedu jedan od čelnika Evropske centralne banke Axel Weber.
Premda je u srijedu grčki parlament prihvatio predložene mjere vlade za oštru budžetsku štednju, što je bio uslov za dobivanje pomoći EU-a i MMF-a, pritisak na evro nije popuštao jer postoje sumnje oko sposobnosti te zemlje za provedbu budžetskih rezova, posebno zbog snažnog protivljenja sindikata.
Ulagače nije umirio ni predsjednik ECB-a Jean-Claude Trichet, koji je u četvrtak kazao da se ekonomija evrozone oporavlja i umanjio opasnost od prelijevanja grčke krize na Španiju ili Portugal.
“Portugal i Španija nisu u istoj situaciji, to je više nego očito kada pogledamo činjenice i brojke”, kazao je Trichet na konferenciji za novinare.
Ali too nije impresioniralo ulagače, a kako se zbog grčke dužničke krize smanjila njihova sklonost prema riziku, oštro su pale cijene akcija na svjetskim berzama. Zbog toga su ulagači utočište za svoj kapital potražili u sigurnijim valutama – američkoj i japanskoj, što je dodatno potaklo jačanje tih valuta prema evru.
Pritisak na erro popustio je tek u petak, kada su sazvani vanredni sastanci čelnika EU-a, ali i Grupe G7 najrazvijenijih zemalja svijeta na kojima bi se trebala naći rješenje za zaustavljanje pada evra.
“Kriza se prelijeva i to stvara paniku na finansijskim tržištima. Vijest o sastanku čelnika G7 i EU-a djeluje umirujuće, ali teško da će to potrajati”, kazao je u petak Lee Hardman, valutni analitičar u Bank of Tokyo-Mitsubishi UFJ.
Hoće li pritisak na evro popustiti naredne sedmice, ovisi o današnjem sastanku ministara finansija EU-a. Evropska komisija trebala bi pripremiti prijedlog “stabilizacijskih mehanizma” za pomoć zemljama evrozone koje se nađu u finansijskim poteškoćama, a taj bi prijedlog poslijepodne trebali raspraviti ministri finansija EU-a. Njihova je želja da s konkretnim odlukama dočekaju spremni ponedjeljak, kada se otvaraju finansijska tržišta.
O samom “stabilizacijskom mehanizmu” koji priprema Komisija zasad nema puno podataka. Neslužbeno se doznaje da je riječ o mehanizmu koji će se temeljiti na finansijskim garancijama zemalja evrozone. Taj mehanizam, koji je prije samo nekoliko mjeseci bio nezamisliv, omogućiće Komisiji da se zadužuje na finansijskim tržištima, uz garancije država članica EU-a i Evropske centralne banke, a ona bi ta sredstva posuđivala zemljama članicama koje se nađu u finansijskim poteškoćama.
“Uzimajući u obzir vanredne okolnosti, Evropska komisija će predložiti evropski stabilizacijski mehanizam kako bi se sačuvala finansijska stabilnost u Evropi”, kaže se u zajedničkoj deklaraciji koju su u petak kasno naveče na summitu prihvatili čelnici 16 članica evrozone. Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je nakon summita da će evrozona stvaranjem toga zajedničkog mehanizma uputiti “jasan signal” špekulantima na finansijskim tržištima.
“Ustanovili smo da postoji puno špekulacija protiv evra zbog čega smo se saglasili da treba osigurati stabilnost evra. Da bismo to napravili potrebno je, s jedne strane, ubrzati fiskalnu konsolidaciju u zemljama članicama, ali i osigurati evropske instrumente kako bismo se branili od špekulacija”, rekla je Merkel.
Čelnici EU-a poručili su da su spremni učiniti sve što je potrebno kako bi zaštitili stabilnost evrozone koja, kako je to kazao francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, prolazi kroz najveću krizu od kada postoji. Hina
