BRISEL, Evropska komisija sprema se predložiti paket mjera za poticanje evropske privrede pogođene recesijom koja obuhvata mogućnost smanjenja poreza na dodanu vrijednost i pozive Evropskoj centralnoj banci (ECB) da snizi kamatne stope.
Nacrt prijedloga ne naznačuje konačnu vrijednost plana poticaja, za koji je Njemačka prošle sedmice kazala da bi mogao doseći vrijednost od 1 odsto BDP-a u Evropskoj uniji, odnosno približno 130 milijardi evra. Konačni iznos programa mjera koji ima za cilj pomoći EU u ograničavanju učinaka finansijske krize utvrdiće se sutra nakon konzultacija predsjednika EK Jose Manuela Barrosa sa vladama zemalja članica. Nakon toga će se o njemu raspravljati na EU samitu zakazanom 11. i 12. secembra. Paket mjera neće biti konačan plan koji bi sve zemlje morale primijeniti već skup instrumenata iz kojeg će zemlje članice moći izabrati onaj koji najviše odgovara njihovoj situaciji. Komisijin nacrt tako sadrži popis niza mogućih mjera koje zemlje članice mogu preduzeti u cilju poticanja usporenog rasta privrednih aktivnosti a ukazuje i na mogućnost snižavanja poreza čime bi se u kratkom roku omogućio fiskalni poticaj za potrošnju.
Povrh toga, u dokumentu se predlažu i druga smanjenja poreza. Primjera niže stope poreza na rad, ponajprije za zaposlene sa niskim primanjima, mogu imati pozitivne učinke na zapošljavanje, kaže se u nacrtu. Pa ipak, Komisijin prijedlog navodi kako fiskalne mjere moraju biti praćene strukturalnim reformama. Fiskalnim poticajima vjerojatno će se povećati budžetski manjkovi u mnogim EU zemljama, kao što su Francuska, Britanija, Irska, Italija, Grčka i Portugal, daleko iznad gornje dozvoljene granice od 3,0 odsto BDP-a. EK će zahtijevati od članica da se obavežu da će finansije ponovno dovesti u red čim nastupe bolja vremena. Pored fiskalnih poticaja, u Briselu napominju da Evropska centralna banka ima prostora za smanjenje kamatnih stopa. Tržišta očekuju da će ih smanjiti za pola do tri četvrtine odstotnog boda, na 2,5-2,75 odsto.
EU za mogućnost smanjenja PDV-a
