BERLIN, Evropska unija uvodi drugu fazu Centralnog sistema platnog prometa, što znači da će građani iz svoje lokalne banke moći da plate bilo šta, bilo gdje u Uniji.
Onaj ko je do sada želio da mu se novac za struju ili telefon za stan u Francuskoj ili Španiji skida s bankarskog računa, morao je da otvori račun u nekoj od lokalnih banaka. Sada, to funkcioniše i preko granica zahvaljujući drugoj fazi jedinstvenog evropskog platnog prometa, SEPA, prenosi Dojče vele.
Sve banke u EU još ne posluju u skladu s novim propisima, a prijelazni rok važi do 1. novembra iduće godine. Dojče bank je među onima koji su od prvog dana prihvatili drugu fazu SEPA.
“Propisi SEPA o skidanju novca s računa slični su njemačkim, kada je riječ o zaštiti potrošača. Klijent sa čijeg računa je novac skinut može u roku od osam nedjelja da zatraži povrat novca ne navodeći razloge”, izjavio je predstavnik Njemačke banke u Briselu Ansgar Titmajer.
Međutim, prema novim propisima, banka koja naplaćuje račune može matičnoj banci da izda nalog za plaćanje, a da matična banka ne mora da traži odobrenje vlasnika računa. Na taj način raste opasnost od prevara.
“Većina onih koji naplaćuju usluge – trgovaca ili distributera gasa i struje – poslovat će ozbiljno. Ipak, ostaje rizik, jer su brojevi bankovnih računa javni, zna ih svako i važe svuda u EU. Pošto više ne morate da izdate nalog za isplatu to znači da bi s vašeg računa mogli da iščeznu manji iznosi. Moguće je da to ne primjetite odmah, jer su u pitanju male sume”, kaže Monik Gojens iz Evropskog udruženja potrošača.
Prema njenom mišljenju, onaj ko želi da se zaštiti od prevara, trebalo bi matičnoj banci da izda nalog da u principu ne prima nikakav nalog za trajno plaćanje bez konsultacije s njim.
Banke su, osim toga, obavezne da obavijeste vlasnike računa prilikom prilagođavanja sadašnjih naloga za plaćanje novim standardima.
Od ovog mjeseca, važe i nova pravila prilikom gubitka keša i kreditnih kartica – vlasnik snosi deset posto štete ako lopov s tom karticom podigne novac ili kupi neku robu, pri čemu je uvedena gornja granica.
“To je poboljšanje, jer je i do sada važila granica od deset procenata, ali sada tih deset posto ne može da pređe sumu od 150 eura”, ocijenila je Ansgar Titmajer.
