BRISEL/BANJALUKA, Evropska komisija ponovo će pozvati BiH i Srbiju da što prije pristanu na promjene svojih sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kako bi se zadržao “tradicionalni obim trgovine” između članica Evropske unije i CEFTA nakon ulaska Hrvatske u EU.
U izvještaju o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, koji će biti objavljen danas, Komisija poziva Srbiju i BiH “da hitno revidiraju svoje stavove” kako bi se što prije njihovi sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) prilagodili novoj činjenici, ulasku Hrvatske u EU, kako bi se zadržao tradicionalni obim trgovine.
Naime, Evropska komisija će danas objaviti strategiju o proširenju i glavne izazove za period 2013 – 2014. te izvještaje o napretku zemalja zapadnog Balkana – BiH, Crne Gore, Albanije, Makedonije, Srbije i samoproglašene države Kosovo, te Turske i Islanda, koji je ove godine samoinicijativno prekinuo pristupne pregovore.
Hrvatska je od 1. jula sa ulaskom u EU pooštrila uvozni tretman robe iz BiH i Srbije zahtijevajući ispunjenje evropskih standarda, na šta su ove zemlje odgovorile reciprocitetom i ukidanjem dotadašnjih bescarinskih povlastica CEFTA, što je naljutilo Brisel koji u ime Zagreba vodi pregovore sa Sarajevom i Beogradom.
Bh. privrednici i ekonomisti ocijenili su da je riječ o “jednostranom i neprincipijelnom” pritisku Evropske komisije koji bi naštetio domaćoj privredi. Metodologija Brisela podrazumijeva da se trgovinski ustupci koji su se primjenjivali na EU bez Hrvatske koriguje prema trgovačkim tokovima BiH i Hrvatske kao nove članice EU. Ako je, na primjer, za dati proizvod na osnovu SSP-a kvota iznosila 1.000 tona, na koje se ne plaćaju carina, i ako je obim trgovine BiH s Hrvatskom na osnovu CEFTA iznosio 100 tona, nova kvota za taj proizvod bi nakon tehničkog prilagođavanja iznosila 1.100 tona bez carinskih dažbina.
Duljko Hasić, ekonomski analitičar Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH, kaže da Brisel želi da se naša zemlja otvori za robu iz Hrvatske koja ne ispunjava standarde EU, dok, sa druge strane, bh. proizvodima bez tih standarda ne dozvoljavaju “preko Save”.
On kaže da su preliminarne analize STK pokazale da je zabrana uvoza četiri grupe prehrambenih proizvoda iz BiH u Hrvatsku (mlijeko i mliječni proizvodi i meso i mesni proizvodi) već pričinila štete od 90 do 100 miliona KM, posebno izvoznicima sa područja zapadne Hercegovine, Posavine i bijeljinske regije.
“Tretman ‘tradicionalne trgovine’ koji zahtijeva EU nije objektivan i realan. Jednostrani stav Brisela škodi trgovinskoj razmjeni BiH i Srbije sa Hrvatskom, odnosno EU, prije svega u pogledu izvoza. Predstavnici BiH su sa svoje strane predlagali da se razmotre modaliteti, ali na dvostran način, u smislu da se utvrdi prelazni period u kojem će se roba nastaviti izvoziti sa obje strane, ali se tome nije udovoljilo”, istakao je Hasić.
Pregovarači BiH, takođe, kažu da ni u jednom članu SSP nema odredbe koja pominje “tradicionalnu trgovinu”. BiH je, međutim, ponudila rješenje kroz model “kvota za kvotu”, odnosno uzajamno povećanje količine bescarinskih kvota za ribu, vino i šećer u visini prosječnih količina izvoza i uvoza u Hrvatsku, na šta i dalje ne pristaju u Briselu.
Nezavisne novine