ZAGREB, Sukob Zagreba i Ljubljane oko duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama se nastavlja.
Slovenija tvrdi da je taj dug pitanje sukcesije, i uslovljava ratifikaciju pristupnog sporazuma Hrvatske EU, odustajanjem Hrvatske od tužbi protiv Ljubljanske banke.
Šef slovenačke diplomatije Karl Erjavec rekao je da očekuje da će se problem Ljubljanske banke rješavati u okviru sukcesije, jer je nastao raspadom bivše Jugoslavije.
Negirajući da iko iz Evropske komisije vrši pritisak na Sloveniju u vezi ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora sa EU, Erjavec je hrvatsku vladu optužio da se ne “drži onoga što je obećala”.
“Pređašnja hrvatska vlada, Jadranke Kosor se, u okviru pregovora o zatvaranju poglavlja o slobodnom protoku kapitala, obavezala da će problem štediša Ljubljanske banke biti rješavan kroz sukcesiju i po teritorijalnom principu, ali nova hrvatska vlada to ne želi da ispuni i igra dvostruku igru”, rekao je šef slovenačke diplomatije.
On je istakao da svojim sagovornicima i diplomatima u Briselu stalno ponavlja da Hrvatska treba da ispuni obaveze koje je prilikom pregovora sa EU, Sloveniji dala pređašnja vlada Hrvatske i da nije riječ o slovenačkoj blokadi, nego da je vrijeme da se to pitanje sada riješi pre nego što Hrvatska uđe u EU.
Hrvatska strana, s jedne strane govori o potrebi zatvaranja tog pitanja, dok se s druge strane pred hrvatskim sudovima nastavljaju postupci u kojima Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb uz punomoć hrvatske vlade iz 1995. i 2001. nastavljaju tužbe protiv Ljubljanske banke u vezi neisplaćenih depozita štedišama Ljubljanske banke, koji su već preneseni u javni dug, naveo je Erjavec.
On je dodao da bi hrvatska vlada trebalo da povuče svoje punomoći za tužbe protiv Ljubljanske banke pred sudovima u Hrvatskoj.
Iako su hrvatski sudovi tužbe protiv Ljubljanske banke od strane dvije hrvatske banke do sada odbijali, ti se postupci na različitim sudskim instancama nastavljaju, a Slovenija ne može rizikovati da neki od tih procesa završi presudom protiv Ljubljanske banke, jer bi uključivanjem Hrvatske u EU takve presude dobile izvršnu snagu i u Evropskoj uniji, pa i u Sloveniji, upozorio je Erjavec.
Nakon raspada zemlje Ljubljanska banka je slovenačkim štedišana isplatila devize, ali ne i hrvatskim koji su u njoj imali 545 miliona tadašnjih njemačkih maraka (oko 275 miliona evra) i štedišama iz drugih bivših jugoslovenskih republika.
Da bi se izbjeglo to plaćanje, osnovana je Nova Ljubljanska banka, na koju je prebačena sva imovina, dok su dugovi ostali Ljubljanskoj banci iz koje se bezuspješno pokušavaju namiriti štediše koje se za povraćaj tih sredstava bore sudskim putem. Tanjug