- U projekat EU mladi iz BiH imaju i veću mogućnost zaposlenja
- Više stotina studenata i nastavnika prošlo kroz programe razmjene kao što su Erasmus+ i CEEPUS
BANJALUKA – Program Evropske unije „Erasmus +“ postoji već devet godina, a za to vrijeme brojni studenti, nastavno i administrativno osoblje iz Bosne i Hercegovine imali su priliku da pohađaju univerzitete širom svijeta, te na taj način unaprijede svoje obrazovanje i obezbijede za sebe veću mogućnost zapošljavanja.
U Španiji ima dosta manje teorije nego u BiH
Student engleskog jezika i književnosti Filološkog fakulteta u Banjaluci Milica Polić koja je dobila Erasmus stipendiju podijelila je za portal CAPITAL svoje iskustvo iz Španije iz Univerziteta u „Kadizu“, te objasnila koja je razlika studiranja u Španiji i BH.
„Erasmus je nešto što bih preporučila svakom studentu i nešto što je vrijedno živaca, odricanja i svega što prođete“, istakla je Polićeva.
Dodala je da su joj pripreme za odlazak u Španiju oduzele mnogo vremena, jer je pred njom bio cijeli zimski semestar, a u isto vrijeme je bilo neophodno riješiti stambene pitanje u Kadizu, vize i sve što slijedi.
„Kada je u pitanju razlika između studiranja u Španiji i kod nas, ne mogu reći ni da je teže ni da je lakše, jednostavno je drugačije. Svakako se dosta manje uči nego ovdje i ima dosta manje teorije nego ovdje“, pojašnjava Polićeva.
Naglasila je da je razlika i u tome što je bilo mnogo zadataka koje su obavljali od kuće, koji su obavljani u grupama ili individualno.
Zanimljivo je, kaže, to da Španci, nigdje ne žure. Kao što ne žure svakodnevno u prodavnicu, tako, kako priča, ne žure ni u obrazovanju, sve je prilično opušteno.
„Kada smo dobijali zadatke profesori su nam ostavljali i po mjesec dana rok da ih završimo i iako nikad i nigdje ne žure oni uvijek i svugdje stignu“, priča Polićeva.
Kaže da joj je bilo jako teško da se navikne na opušteni andaluzijski mentalitet.
„Kada smo tek došli, izađemo ujutro i ništa ne radi. Vrijeme kada se lokali otvaraju je između deset i 12 časova i mi prihvatimo to i izađemo kasnije oko tri ili četiri i opet je sve zatvoreno, tako da nam je prvih dana to bilo malo čudno, ali smo se navikle“, kaže Polićeva.
Smatra da će joj iskustvo iz Kadiza pomoći u budućnosti i da joj je ono svakako donijelo novo znanje i naučilo je mnogim stvarima.
Iako je dobila punu Erasmus stipendiju Polićeva u narednom periodu planira da diplomira, te da ode u Ameriku da radi.
„Svakako bih svakom studentu preporučila Erasmus program jer kroz njega može mnogo naučiti, steći ogromno iskustvo i naučiti razmišljati drugačije“, rekla je Polićeva.
Babićeva: Odlična prilika za predavače
Dekanica Filološkog fakulteta u Banjoj Luci Biljana Babić imala je priliku da u okviru Erasmus+ razmjene boravi na Univerzitetu „Sveti Ćirilo i Metodije“ u Velikom Trnovu u Bugarskoj.
„Imala sam priliku da predajem bugarskim studentima teme iz uže naučne oblasti kojom se bavim, odnosno iz dijahronijske lingvistike i istovremeno da im prezentujem našu ustanovu – Filološki fakultet Univerziteta u Banjoj Luci. S druge strane, domaćini su bili izuzetno gostoljubivi i posvećeni predavačima. Upoznali su nas sa sopstvenim dostignućima u oblasti filoloških disciplina, sa modelom transformacije studijskih programa i oblicima međuinstitucionalne saradnje“, kazala je Babićeva.
Dodala je da je program razmjene Erasmus+ odlična prilika, kako za nastavno tako i administrativno osoblje te studente, da bliže upoznaju druge akademske sredine, da unaprijede sopstvene kompetencije i poboljšaju saradnju među, prije svega, srodnim fakultetima i univerzitetima.
Balaban: Veća mogućnost zapošljavanja
Prorektor za međunarodnu i međuuniverzitetsku saradnju Univerziteta u Banjoj Luci Milica Balaban u izjavi za CAPITAL kaže da u okviru međunarodne saradnje Univerzitet u Banjoj Luci (UNIBL) značajnu pažnju posvećuje razmjeni studenata i osoblja kroz međunarodne programe razmjene.
„Više stotina studenata i nastavnika i saradnika, te administrativnog osoblja je prošlo kroz programe međunarodne razmjene Evropske komisije kao što su Erasmus+ i CEEPUS“, rekla je Balaban.
Ističe da je važno naglasiti da kada govorimo o Erasmus+ razmjeni da je glavni cilj programa podržati studente u sticanju kompetencija radi unapređenja njihovog ličnog razvoja i veće mogućnosti zapošljavanja.
„Isto tako ovaj program podržava profesionalni razvoj zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja koji vodi unapređenju kvaliteta nastavnog procesa i drugih segmenata akademskog rada. Kroz programe razmjene učesnici usavršavaju strane jezike i, ne manje važno, podižu svijest i bolje upoznaju druge kulture i zemlje, pri čemu formiraju mreže međunarodnih kontakata“, naglasila je Balaban.
Pojašnjava da Erasmus+ programi razmjene povećavaju kapacitet, atraktivnost i međunarodnu vidljivost visokoškolskih ustanova kako bi one bile u mogućnosti da ponude aktivnosti i programe koji više odgovaraju potrebama svojih studenata.
Prema njenim riječima, razmjena u okviru evropskih programa je dvosmjerna, tako da i sve više studenata, nastavnika i saradnika dolazi na odgovarajuće razmjene na Univerzitet u Banjoj Luci.
„Inače, u okviru Evropskog obrazovnog prostora (ERA) Univerzitet u Banjoj Luci ostvaruje razmjenu i druge vidove saradnje sa univerzitetima iz Njemačke, Belgije, Austrije, Slovenije, Italije, Poljske, Makedonije, Španije, Holandije, Rumunije, Sjeverne Irske, Velike Britanije, Norveške, Srbije, Islanda, Češke, Slovačke i nizom drugih zemlja gdje naši studenti, nastavnici, saradnici i osoblje odlazi na razmjene“, dodala je Balaban.
Ističe da studenti UNIBL na programe razmjene u trajanju do jednog semestra mogu da se prijave već u drugoj godini prvog ciklusa studija, a u toku studija mogu dva puta iskoristiti ovaj program.
„Pokazalo se da pri povratku sa studentskih razmjena studenti dolaze sa novim znanjima, iskustvima i prijateljstvima i s ponosom ističemo da studenti Univerziteta u Banjoj Luci, ostvaruju sjajne rezultate na studentskim razmjenama“, objasnila je Balaban.
Podsjetimo, u martu pretprošle godine pokrenut je program “Erazmus 2021-2027”.
Budžet programa iznosi 26,2 milijarde evra, u poređenju sa 14,7 milijardi evra za period 2014-2020. To će biti dopunjeno sa oko 2,2 milijarde evra iz spoljnih instrumenata EU.
Sa tim povećanim budžetom, “Erazmus+” će biti inkluzivniji, digitalniji i zeleniji. Takođe će uključivati “DiscoverEU” koji nudi 18-godišnjacima mogućnost da dobiju evropsku željezničku kartu za putovanje, učenje od drugih kultura i upoznavanje građana EU.
CAPITAL: Bojana Ninković
