BEOGRAD, Elektroprivreda Srbije (EPS) duguje pola milijarde evra Hrvatskoj elektroprivredi (HEP), još od 1970-ih i gradnje Termoelektrane Obrenovac i rudnika Tamnava.
Hrvatska elektroprivreda (HEP) nije činila ništa kako bi od EPS-a, tužbom ili nagodbom, naplatila taj dug.
Radi se o novcu koji je Elektroprivreda Socijalističke Republike Hrvatske uložila u gradnju Termoelektrane Obrenovac VI i rudnika Tamnava, na koji HEP ima pravo na osnovu kreditnog, a ne vlasničkog odnosa koji je tada ugovoren.
Prema internim HEP-ovim dokumentima gradnja te elektrane finansirala se iznosom u protivvrijednosti današnjih 120 miliona evra. Kako kredit nikad nije plaćan, odnosno to je morao činiti HEP umjesto srpske strane, na osnovicu su se nagomilale i redovne i zatezne kamate u iznosu od najmanje 150 miliona evra.
Ono što je još značajnije odnosi se na stavku ugovora po kojoj HEP ima pravo na kupovinu električne energije po povlašćenoj cijeni iz te elektrane. S obzirom na to da je isporuka obustavljena 1991. godine, HEP prema ugovoru ima pravo na još 12 i po godina isporuke ili na 21,9 TWh (teravata) struje. Ilustracije radi, trenutni godišnji nivo potrošnje u Hrvatskoj iznosi oko 18 TWh.
S obzirom na to da je HEP uvoznu struju za 2011. kupio za oko 47 evra po MWh (megavatsatu), a ova iz Srbije ne bi iznosila više od 30 evra po MWh, proizlazi da HEP na ovoj razlici u cijeni gubi približno 372 miliona evra.
Tako jeftino nabavljena struja možda bi mogla da smanji i račune građana, HEP je revnosan u isključenjima i tužbama za neplaćena potraživanja.
Dvije hiljade kuna (manje od 300 evra) duga domaćinstva dovoljno je za ove mjere, a više od pola milijarde evra duga nije, a sve u vremenu kad se država hvali da je ukinula krizni porez i njime do sada blagajnu napunila sa 2,8 milijardi kuna. Iznos duga Elektroprivrede Srbije iznosi skoro dvostruko više, odnosno oko pet milijardi kuna.
Odgovor na pitanje zašto ništa nije preduzeto da se naplati duga gotovo je nemoguće dobiti, prenose agencije.
Više puta HEP je, počevši od 1999., pokretao inicijativu za pregovore, ali “osim inicijalnih kontakata, EPS do sada nije prihvatio HEP-ove inicijative za početak rada na dogovaranju uslova nastavka primjene ugovora”, ističe se u izvještaju iz 2008. koji je potpisao tadašnji direktor Ivan Mravak.
U HEP-u odgovaraju da nije istina da ne vode brigu o dugu EPS i kažu kako je to za njih značajno pitanje.
“Posljednji sastanak timova je održan u septembru ove godine i vjerujemo da će uskoro započeti, odnosno nastaviti rad tih timova u cilju pronalaženja rješenja. Pitanje 21,9 TWh struje od ključne je važnosti jer HEP želi namiriti svoja potraživanja”, izjavili su u HEP-u.
EPS ne vodi bilo kakve pregovore sa HEP-om
Elektroprivreda Srbije (EPS) ne vodi bilo kakve pregovore sa Hrvatskom elektroprivredom (HEP) o regulisanju državnih dugova, kažu u EPS-u. U EPS- u kažu da eventualni dug to spada u sukcesijska pitanja koja postoje među državama nastalim na području bivše Jugoslavije i da time treba da se bave državni organi. Tanjug