BANJA LUKA, Vlada RS usvojila je juče Odluku o emisiji obveznica Republike Srpske za izmirenje obaveza po osnovu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. do 19. juna 1996. godine, u ukupnom iznosu od 35.996.199 maraka.
Odlukom je predviđena četvrta emisija obveznica ratne štete, sa datumom emisije 15. jun 2010. godine.
– Rok dospijeća je 14 godina od dana emisije. Grejs period isplate glavnice je četiri godine, uračunat u rok otplate sa godišnjom kamatom u visini od 1,5 odsto, a računa se na ostatak glavnice – navodi se u saopštenju Ministarstva finansija RS.
Dodaje se da se isplata vrši u skladu sa anuitetnim planom, pri čemu prva kamata dospijeva 15. juna 2011. godine, a prva glavnica sa pripadajućom kamatom 15. juna 2015. godine.
U Ministarstvu finansija je za četvrtu emisiju obveznica obrađeno nekoliko grupa predmeta i to apelacije Ustavnog suda BiH, izvršna sudska rješenja, vansudska poravnanja, pravosnažne prvostepene i drugostepene ratne presude za koje su obezbijeđeni potrebni podaci. Dodaju da je time pripremljena emisija obveznica za 4.068 lica.
U skladu sa odlukama Vlade RS, do sada su izvršene tri emisije obveznica.
Vlada RS usvojila je juče Informaciju o dugu RS u kojoj se navodi da je spoljni dug 31. decembra 2009. godine iznosio 1,857 milijardi maraka. U Informaciji o dugu na kraju 2009. godine, koja je upućena na razmatranje Narodnoj skupštini RS, navodi se da se spoljni dug redovno servisira, tako da je u prošloj godini plaćeno ukupno 91.919.751 marka.
– Projektovani unutrašnji dug RS 31. decembra 2009. godine iznosio je 1,421 milijardu maraka i u posljednje četiri godine evidentno je značajno izmirenje unutrašnjeg duga, kako u gotovini tako i kontinuiranim emisijama obveznica, gdje je na ime dospjelih obaveza ukupno plaćeno 212 miliona maraka – saopšteno je iz Biroa Vlade RS.
Vlada RS prihvatila je i Informaciju o stanju u preduzećima čiju je imovinu kupila Vlada u postupku stečaja, iz oblasti drvne, tekstilne i metalne industrije.
Prihvaćena je i Informacija o korišćenju sredstava dodijeljenih za sufinansiranje podsticaja izvoza za 2009. godinu.
– Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS je u 2009. godini dodijelilo ukupno 7.040.000 maraka za sufinansiranje podsticaja izvoza. Ova sredstva dobila su 202 preduzeća koja zapošljavaju ukupno 20.846 radnika – navodi se u saopštenju.
“Svislajon”
Vlada RS juče je dala saglasnost Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva da preduzeću “Svislajon industrija alata” Trebinje odobri 500.000 maraka za sufinansiranje podsticaja izvoza, a sredstva su predviđena budžetom RS za 2010. godinu. Glas Srpske
23 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Na sadašnjih 149,1 mil KM emitovanih obveznica ratne štete, dodaje se novih 36 miliona. Ako ne bude nekih novih mogućnosti za plaćanje zaostalih obaveza prema državi za fizička i/ili pravna lica, možemo očekivati veliku ponudu obveznica D štete, što će oboriti cijenu i ove tri dosadašnje emisije…
akcionar, da smo mi trziste kao sto nismo, ove obveznice bi davno pokupovali (nepostojeci) penzioni dobrovoljni fondovi i osiguravajuca drustva, jer nude odlican godisnji prinos, uz najbolju sigurnost kakva se na nasem trzistu moze dobiti (jer je drzava garant isplate). jasno, problem je grace period, ali ako je cijena dovoljno niska, a po 25%, koliko su se jedno vrijeme obveznice trgovale, svakako mislim da i grace period nije nesto sto se ne moze ‘prezivjeti’.
Sigurno su bolja investicija od municipalnih obveznica, jer su i sigurnije i nose veći prinos. Čak i u toku grejs perioda na cijeni od 30% dobijate godišnju kamatnu stopu od 5% koja se obračunava dnevno.
A nakon isteka grejs perioda vrijednost obveznica na tržištu će biti najmanje duplo veća od današnje.
Teško je naći bolje HOV za institucionalne investitore. Rizik neplaćanja i kursni rizik postoje, ali su u odnosu na prinos prihvatljivi.
Svi gore navedeni razlozi za kupovinu obveznica su nasli svoju potvrdu na BLSE. Prakticno 80% dnevnog prometa na BLSE se odnosi na obveznice. Naravno, uvijek sam za varijantu gdje je drzava garant :-). Postavlja se samo pitanje da li je emisija obveznica pomogla ili odmogla trgu kapitala, mislim da nije odmogla, kako se nastoji predstaviti, vec da su investitori prepoznali bezvrijednost akcija, a relativnu sigurnost obveznica. Nadam se samo da ce ta sigurnost nece narusiti pogresnim potezima, kojih je bilo i ima na svakom koraku.
U svakom slučaju je emisija obveznica ratne štete pomogla tržištu kapitala. Investitori imaju prilično siguran plasman sa vrlo visokim prinosom za tu vrstu HOV. Regulisan je i unutrašnji dug države prema građanima, a pretpostavljam da će i javna preduzeća koja imaju velika, praktično nanaplativa potraživanja, omogućiti fizičkim licima izmirivanje tih obaveza obveznicama. Svakako bi im se isplatilo.
Iako ovakav način izmirivanja obaveza nagrađuje neplatiše i poreske dužnike, ona ipak omogućava da se “ispeglaju” mnoga međusobna potraživanja države i građana/pravnih lica.
postavlja se pitanje sta bi bilo na BLSE da nije obveznica. iako mi se ne svidja sto se ne trguje kapitalom, daj da se bar obveznicama trguje.
na konferenciji BLSE se cuo odgovor da IRB RS ulaze u RS tamo gdje je prinos najveci, i da zato kupuje opstinske obveznice.
ma kako to paradoksalno bilo, ako gledamo ta dva kriterijuma (prinos i ulaganje na domacem terenu), zar ne bi onda bolje bilo da IRB RS kupuje obveznice ratne stete :))
Ne moze IRB RS platiti neplacene poreske obaveze obveznicama, zato ih i ne kupuje.
nisam ja ni mislio da ih kupuje zbog izmirenja poreza, vec prinosa 😛
Kao sto sam vec pisala mi(ja majka i brat)imamo presudu na 21500km,s tim sto smo ja i brat dali punomoc majci da nas zastupa na sudu,pa me interesuje posto brat ima privatnu firmu,a ima nesto neizmirenih poreskih obaveza moze li ih platiti obveznicama tj.kako s obzirom da su vlasnistvo majke.Kako da obveznice prenese na svoje ime.Hvala unaprijed
da li ste dobili obveznice ili ih trebate dobiti? na kome su obveznice? HOV se mogu poklanjati, samo prvom nasljednom redu, ali nisam siguran moze li pobocna linija prvog stepena, odnosno brat i sestra..
Nismo ih jos dobili ja se nadam sad u junu,obveznice su na majci,a mene je interesovalo moze li ih pokloniti sinu tj.mom bratu.
Sladjana, predlazem ti da budes pragmaticna. Majka nek stavi obveznice na prodaju, a brat neka stavi nalog za kupnju. Time bi samo pali proviziju brokera, a ostvarili bi fakticki prenost. Mislim da je to jednostavnija (citaj jeftinija) varijanta od poklanjanja.
Mozes li mi to objasniti sto detaljnije i sto jednostavnije,jer se ne razumijem bas u tu oblast?Hvala puno
U donjem linku ces naci kontakte brokerskih kuca u kojima mozes dobiti konkretnu pomoc u vezi kupoprodje HoV na BLSE.
http://www.blberza.com/v2/Pages/members.aspx
Nadam se da sam pomogao.
Sladjana, obveznice (i druge HOV) se mogu poklanjati samo između srodnika prve linije “po dubini”, što znači da tvoja majka može pokloniti HOV tvom bratu (ti i brat ih ne možete pokloniti jedno drugom). Naravno, ugovor o poklonu se može napraviti tek kad vaša majka postane vlasnik obveznica, tj kad one budu emitovane.
Mislim da je to jednostavnija varijanta od toga da vaša majka istovremeno prodaje, a brat kupuje. Ili da ona prvo proda pa njemu da novac, a on tim novcem da kupuje…
Pod pretpostavkom da ce ona dobiti te obveznice u junu,kakva je procedura prenosa sa majke na dijete tj.kolik su troskovi poreza ili cega vec na sumu od 21500km.Hvala
Poklanjanje HOV se vrši na osnovu ugovora, a prema Pravilniku o trgovanju, član 12.
http://www.blberza.com/v2/Pages/DocView.aspx?Id=5023
ajde sladjana okreni broj telefona…postaje dosadno
Pa dobro lemi nismo svi pametni kao ti!
Ja cu vjerovatno odmah ponuditi na berzu pošto mi je frka, samo neznam (znali mi ko kazati)da li će im cijena padati ili rasti, kakve su pretpostavke šta mislite.
Ratna šteta se kreće oko 30-31%, za očekivati je da će i ova emisija biti tu negdje.
Sasvim je realno očekivati da će sve emisije imati približno istu cijenu još neko vrijeme. Lično očekujem pad cijene nakon nove emisije pošto će biti dosta onih kojima je frka kao Vesni.
Ako uzmemo u obzir da je 4086 ljudi dobilo u prosjeku oko 8810 obveznica (trenutno bi one vrijedile oko 2.700 KM), pretpostavljam da će makar 10% ljudi željeti da ih proda što prije. To bi u kratkom periodu stvorilo dodatnu ponudu od nekih 3,6 miliona obveznica. Za njeno “zatvaranje” po sadašnjim cijenama bilo potrebno oko 1,1 mil KM. A ukupan promet sa sve 3 emisije u ovoj godini je iznosio oko 3,4 miliona KM…
Postoji još mnogo faktora koji mogu uticati na kretanje cijene, ali porast ponude bi u pravilu trebao oboriti cijenu svih emisija.
Kada cu ja znati da li sam dobila ove obveznice i kako?I kada ce se moci poceti trgovati njima?hvala