Elektronski novac uskoro dostupan u RS, ali ne i u FBiH

SARAJEVO – Agencija za bankarstvo Republike Srpske je nedavno dala hrvatskoj kompaniji Aircash licencu za poslovanje u ovom BiH entitetu. To znači da će građani ovog dijela Bosne i Hercegovine uskoro moći koristiti digitalni novčanik spomenute kompanije koja posluje širom Evrope.

Razlog za to jeste što RS ima zakonodavstvo koje prepoznaje elektronski novac. Digitalnim novčanikom se smanjuje ovisnost o bankama te se finansijske usluge čine dostupnijim, jeftinijim i bržim.

Naime, on omogućava sigurno i lako internetsko (online) plaćanje, međunarodne online transfere novca, kao i veliki broj lokacija za uplatu i isplatu gotovine. Primjera radi, uplata i isplata gotovine može se vršiti u marketima i benzinskim pumpama. Kako tvrde iz Aircasha, koji će biti prvi izdavač elektronskog novca u Bosni i Hercegovini, samo oni nude čak 200.000 lokacija na kojima je moguće dopuniti svoj račun.

FBiH nema zakonodavstvo za elektronski novac

Uprkos tome što elektronski novac postoji nekoliko godina i uprkos značajnim prednostima elektronskog novca, Federacija Bosne i Hercegovine još nema zakonodavstvo kojim bi se omogućilo njegovo korištenje. Ne postoje naznake da bi se to uskoro moglo promijeniti.

Ekonomista, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Admir Čavalić (SBiH) je izjavio za Klix.ba da ni on nema informaciju o tome da se razmatra ovo pitanje.

“Niti je bilo na dnevnom redu, niti je u parlamentarnoj proceduri. Govorim o zakonu o elektronskom novcu. Niti se bilo šta radi i u oblasti investiranja u kriptovalute, što se više veže za Komisiju za vrijednosne papire FBiH. Kada je u pitanju elektronski novac, onda se to više veže za Agenciju za bankarstvo FBiH ako pratimo RS. Dakle, ta agencija bi trebala regulisati tu oblast. Nema posebnih inicijativa od Vlade, nadležnog Ministarstva finansija, Parlamenta i Agencije za bankarstvo koja bi preuzela taj zadatak”, dodaje.

Kao mogući razlog zašto je ovo slučaj istakao je to što bi se elektronskim novcem dobrim dijelom zaobilazile banke.

“Možda bankarski sektor ima određenog interesa da se odugovlači s tim procesima”, naveo je.

Govoreći o tome zašto je u RS-u omogućeno korištenje elektronskog novca, Čavalić je napomenuo da za to možda postoje politički motivi da se zaobiđu banke.

“Ekonomski posmatrano, banka je samo jedan od posrednika. Kao ekonomista govorim da ne treba favorizirati, monopolizirati banke u finansijskom sistemu. Naš finansijski sistem je bankocentričan”, podsjetio je.

Međutim, ukazao je da su mnogi zvaničnici u RS-u pod sankcijama pojedinih stranih država te da neki od njih žele zaobići te sankcije korištenjem mogućnosti elektronskog novca.

Napomenuo je i da elektronski novac ne treba posmatrati samo u tom kontekstu, već kao nešto sasvim normalno i dobro za građane, privredu i konkurentnost. Dakle, smatra da trebaju postojati alternative za skladištenje, čuvanje i transakciju novca uz niže naknade.

Šta o svemu kažu banke

Direktora Udruženja banaka Bosne i Hercegovine Edisa Ražanicu pitali smo da li se banke protive uvođenju digitalnog novca u FBiH.

“Bankarski sektor aktivno podržava razvoj digitalnih sistema i digitalnih usluga te prednjači u digitalizaciji finansijskog sektora. Banke su već godinama pioniri digitalne transformacije, kontinuirano ulažući u inovativna rješenja kojima se korisnicima omogućavaju brže, sigurnije i efikasnije finansijske transakcije. Digitalno bankarstvo, mobilna i internetska plaćanja, samo su neki od primjera kako banke unapređuju finansijski sektor i prilagođavaju ga savremenim potrebama korisnika”, napomenuo je.

Kako je naglasio Ražanica, podržavaju razvoj digitalnih rješenja jer se time dodatno podstiču da unapređuju svoje usluge i nude veću korist klijentima.

“Važno je podsjetiti da banke posluju u strogo regulisanom okruženju, pod stalnim nadzorom nadležnih institucija, uz visok nivo zaštite korisničkih sredstava i transakcija. Zbog toga je ključno osigurati da svi korisnici finansijskih usluga u potpunosti posluju u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima kako bi se zadobili sigurnost i povjerenje korisnika te transparentnost. Regulativa je temelj stabilnog finansijskog sistema i njenim dosljednim nadzorom osiguravaju se ravnopravni uslovi poslovanja za sve subjekte, ali i zaštita korisnika finansijskih usluga”, dodaje.

Uvjerava u to da je bankarski sektor spreman za još brži proces inovacija, unapređenja i digitalizacije. Međutim, kako je i on podsjetio, napredak u ovom segmentu ne zavisi isključivo od banaka, već i od regulative, koja se ne odnosi samo na bankarski sektor, već i na širi institucionalni okvir.

“Digitalizacija finansijskih usluga, koja uključuje, ali se ne odnosi primarno na elektronski novac, zahtijeva inicijativu, koordinaciju i podršku drugih institucija kroz odgovarajuće zakonske propise kojima će se omogućiti nesmetan prelaz na digitalno poslovanje. To znači da je ključno da regulatorne i zakonodavne inicijative prate tehnološke promjene i tržište, čime bi se ubrzala implementacija savremenih digitalnih rješenja”, ocijenio je.

I Ražanica je ukazao na to da još nema naznaka da će u FBiH biti usvojen Zakon o elektronskom novcu koji drugi entitet ima. Vjeruje da će se stvoriti uslovi za dosljednu primjenu modernih zakonskih rješenja u cijeloj državi. Klix