BANJALUKA – Fakultete u Banjaluci pohađa više od 11.000 studenata, a samo rijetki imaju sreće da „ugrabe“ jedan od besplatnih kreveta u studentskom domu dok ostali moraju da se snalaze kako znaju i umiju. Zbog svega toga troškovi studiranja enormno rastu, jer su stanarine u Banjaluci za brojne nedostižne.
Da je Banjaluka studentski grad najbolje pokazuju zvanične cifre. Na Univerzitetu u Banjaluci je na prvu godinu prvog ciklusa studija, u akademskoj 2022/23. godini upisano 2.100 studenta.
„Ukupno na cijelom univerzitetu trenutno studira oko 11.000 studenata iz cijele RS na svim godinama prvog ciklusa studija, na nekom od studijskih programa“, potvrdili su na Univerzitetu.
Uz tu cifru idu i studenti koji studiraju na brojim privatnim fakultetima u Banjaluci, tako da je taj broj daleko veći. Samo u akademskoj 2021/2022. godini na četiri privatna fakulteta u Banjaluci je upisano oko 4.300 novih studenata. Slična je situacija bila i u akademskoj 2020/2021. godini kada je na ovim fakultetima upisano oko 4.476 studenata, tako da je za pretpostaviti je da je broj u upisanih brucoša u 2022/2023. godini bio sličan. U te cifre nije uključen broj onih koji već godinama studiraju u ovim ustanovama.
To najbolje pokazuje razmjeru problema, jer veliki broj njih kao studenti koji dolaze iz drugih lokalnih zajednica moraju u Banjaluci da traže mjesto za život.
Visoke stanarine i troškovi režija odmažu studentima
Jedna od njih je i Zorana Blagojević iz Prnjavora, koja je lani upisala prvu godinu studija na privatnoj visokoškolskoj ustanovi, Fakultet za bezbjednost i zaštitu.
Objasnila je da li je bila u dilemi da li da putuje svaki dan na predavanja iz tog grada ili da iznajmi stan u Banjaluci. Nakon dugog razmišljanja i „vaganja“ troškova odlučila se za ovu drugu opciju.
„Zato što sam toliko razmišljala stan sam tek počela tražiti u septembru prošle godine“, navela je ona, što znači da je sve ostavila za zadnji čas, jer predavanja počinju u oktobru.
„Pregledala sam sve moguće oglase za iznajmljivanje stanova i pronašla sam stan u naselju Borik koji dijelim sa cimerkom. Stanarina je 500 KM bez režija, što je taj za stan možda i puno, ali ništa jeftinije nismo našli u Banjaluci. To je bila najblaža i najprikladnije opcija“, rekla je ona i dodala da u stanarinu nisu uključene režije.
Kaže da samo za grijanje plaćaju 80 KM mjesečno bez obzira da li traje grijna sezona ili ne. Naime, stan je prikopčan na gradsko grijanje i nema kalorimetar, već se grijanje obračunava po metru kvadratnom što znači da korisnik stana mora da plaća ovu uslugu cijele godine, a ne samo dok se koristi grijanje. Dodala je da za ostale režije potroše oko 130 KM mjesečno.
„Iako troškove dijelimo po pola to su stvarno veliki izdaci za studenta“, rekla je ona i dodala da u te cifre nisu uključeni troškovi namirnica i higijene te školarine koju godišnje plaća više od 3.000 KM.
Dodala je da roditelji uglavnom snose troškove njenog studiranja.
U Banjaluci raste broj stanova, ali i stanarine
Da nije nimalo lak zadatak doći do stana potvrđuju i oni čiji je posao prodaja i iznajmljivanje istih.
Poručuju da se u zadnjih nekoliko godina povećao broj stanova u Banjaluci ali da to nije značilo da su cijene najamnina smanjenje zbog veće ponude. Naprotiv one su porasle.
„U svakoj novoj zgradi jedan dio stanova su investicioni, odnosno kupuju se za iznajmljivanje. Svakom novom zgradom povećava se fond ovih stanova za najam. Cijene zakupa su dosta visoke pogotovo u novogradnji“, rekao je Dragan Milanović iz agencije Remax.
Objasnio je da se stanovi za najam dijele u tri segmenta.
„Prvi su najnižeg cjenovnog ranga koji uzimaju studenti, jer su njihovi zahtjevi najmanji. Imamo onda stanove za porodice i to je srednja cjenovna kategorija i u pitanju su stanovi veće kvadrature. Treća kategorija su poslovni stanovi za poslovne ljude, koji traže bolju lokaciju, garaže i da su ljepše namješteni i da je modernije. Pošto to plaćaju firme onda je i najam takvih stanova skuplji“, naveo je on.
Dodao je da trenutne cijene na tržištu nisu prihvatljive za studentski standard.
„Realno u Banjaluci ćete teško naći pristojan stan ispod 400 KM“, kazao je Milanović i dodao da se možda mogu naći jeftiniji stanovi u kućama na pariferiji, Laušu ili Lazarevu.
„Studenti izbjegavaju prigradska naselja zbog loše povezanosti javnim prevozom, a većina ih nema automobile“, naveo je on.
Što bliže Kampusa to bolje
Ističe da većina želi stan što bliže Kampusu na kojem se nalazi većina fakulteta. Najam stanova u zgrada u naseljima koje ukružuju Kampus ima različite cijene.
„Mali stanovi od 30 do 40 kvadrata se kreću od 400 KM, 500 KM ili 600 KM, sve zavisi da li je stan nov, namješten ili ne“, rekao je Milanović.
Kako bi obezbijedli krov nad glavom u takvim uslovima Milanović kaže da se studenti udružuju.
„Uvijek je bilo tako, njih više iznajmljuju jedan stan i dijele troškove i snalaze se“, kazao je Milanović
Osim cijene Milanović kaže da im još jedna okolnost ne ide na ruku u potrazi za stanom.
„Vlasnici stanova najviše za podstanare uzimaju poslovne ljude, a najmanje su raspoloženi za studente iz nekoliko razloga. Prvo je naravno cijena jer od njih mogu dobiti više novca, a drugo je kontinuitet izdavanja. Svi vole da izdavaju dugoročno i da prave što manje pauze. Sa studentima je drugačije. Oni često mijenjaju stanove“ , kazao je Milanović.
Školarine u hiljadama maraka
Uz troškove života ide još jedna obaveza, a to je školarina. Da ona nije nimalo jeftina pokazuju dostupni podaci sa javnih i privatnih fakulteta.
To najbolje pokazuje troškovnika Univerziteta u Banjaluci za akademsku 2022/2023. godinu.
Školarina za samofinansirajuće studente na prvom ciklusu studija koštaju od 800 KM do 4.000 KM u zavisnosti od fakulteta koji je student upisao.
Osim gore navedenih studiranje sa sobom nosi druge razne administrativne troškove koji se mogu javiti u toku godine od 20 KM pa na više u zavisnosti od situacije.
Na privatnim fakultetima je školarina isto najveća stavka. Školarine u ovim ustanovama se kreću od 2.000 KM do 3.600 KM, u zavisnosti od toga koja godina se upisuje i koji studijski program.
Studiranje na ovim fakultetima takođe prate razni dodatni troškovi koji kreću isto od 20 KM koje se plaćaju po ispitu za razliku ispita, naknade za dopunsko pohađanje stranih jezika od 350 KM ili na primjer 400 KM za set osnovnih knjiga.
Smještaj u studentskom domu je besplatan
Kada je u pitanju smještaj i ishrana studenti Univerziteta u Banjaluci imaju na raspolaganju studentski centar „Nikola Tesla“ koji ima više od 1.250 kreveta raspoređenih četiri paviljona koji se nalaze na dvije lokacije. Studentski centar je posebno atraktivan studentima zato što su troškovi boravka u njemu zanemarljivi u odnosu na opcije u privatnoj režiji.
Smještaj za studente odlukom Vlade Republike Srpske, za sve studente koji su ostvarili pravo na smještaj putem konkursa, isti je besplatan. Tu odluku je lani donijela Vlada RS, potvrdio je v.d. direktor Centra Dragoslav Topić.
Dnevna cijena ishrane, u studentskoj menzi koja uključuje tri obroka, iznosi tri KM.
Ishrana je organizovana u restoranima koji se nalaze na dvije različite lokacije i imaju 350 sjedećih mjesta.
Osim studenata iz dom u menzi se mogu hraniti i drugi studenti, ali pod određenim uslovima.
„Studenti van teritorije Banjaluke, sa mjestom prebivališta daljim od 30 kilometara mogu da podnesu zahtjev upravi i odobri im se kartica za ishranu“, objasnio je Topić.
Stipendije daje Vlada RS i Grad Banjaluka
Osim smještaja u domu studenti u Banjaluci imaju mogućnost da apliciraju za stipendije. Njih odvojeno dodjeljuje Vlada RS i Grad Banjaluka, a studenti mogu ostvariti pravo samo na jednu. One se dodjeljuju po raznim osnovama: po osnovu uspjeha, za deficitarna zanimanja te po socijalnom statusu.
Prema dostupnim podacima Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS dodijelilo je stipendije za 1.065 studenata prvog, drugog i trećeg ciklusa studija u Srpskoj u akademskoj 2022/23. godini, za šta je budžetom planirano 2,1 miliona maraka. Stipendija iznosi 200 maraka mjesečno po studentu i isplaćuje se u 10 mjesečnih rata.
Grad Banjaluka je u akademskoj 2022/2023. godini stipendirao 308 studenta prvog ciklusa. Pojedinačni iznosi stipendija su 150 KM za studente po osnovu socijalnog statusa i uspjeha na studiju, a za deficitarna zanimanja 260 KM.
CAPITAL: Vesna Popović
