– UO UIO BiH odobrio stotine miliona maraka povlaštenog goriva dok je proizvodnja padala
– U istragu se uključila SIPA
BANJALUKA, Državna agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA) već mjesecima istražuje gdje su završile stotinama miliona litara goriva za potrebe rudnika i termoelektrana u BiH, a koje su na osnovu odobrenja Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje oslobođene plaćenja dadžbina, ekskluzivno saznaje portal CAPITAL.
Ono što je indikativno da su iz godine u godinu rasli zahtjevi rudnika i termoelektrana za sve većim količinama povlaštenog goriva, i bili odobravani od strane UO UIO, dok je u istom periodu padala proizvodnja u tim preduzećima.
Odobreno 189 miliona litara!
Na osnovu Odluke o količinama dizel goriva koje se koriste za potrebe rudnika, termoelektrana i željeznica u BiH (za pogon šinskih vozila), a na koje se ne plaća putarina, protekle četiri godine Uprava za indirektno oporezivanje BiH ove akcize je oslobodila 189.228.254 litara dizel goriva!
Iako u UIO BIH tvrde kako su redovno pratili realizaciju pomenute Odluke, uvidom u dokumentaciju koja je posjedu CAPITAL-a, evidentno je da su se odobrene količine dizela od 2009. do 2011. godine povećavale uprkos tome što je u pojedinim rudnicima smanjivan obim proizvodnje uglja.
Prema Odluci na odobrene količine dizel goriva, rudnici, termoelektrane i željeznice u BiH ne plaćaju putarinu za održavanje puteva u iznosu od 0,15 KM po litri, kao i putarinu za izgradnju autoputeva u iznosu od 0,10 KM po litri.
Jednostavnom kalkulacijom dolazi se do podatka da su navedeni pravni subjekti od 2009. do 2012. godine po ovom osnovu oslobođeni plaćanja čak 47,3 miliona maraka dadžbina prema državi.
Međutim, poražavajuća je činjenica da nadležni u UIO BiH nemaju pravi uvid da li je gorivo namjenski korišteno za rad pomenutih preduzeća ili je završavalo na crnom tržištu puneći privatne džepove.
U dokumentaciji utrošenih količina dizel goriva sa kojom raspolaže CAPITAL, navedeno je da je plaćanja putarina u iznosu od 0,25 KM u Republici Srpskoj i FBiH u 2009. godini oslobođeno 19 pravnih subjekata.
Na osnovu toga ukupne potrebe za euro dizelom (Željeznica RS, osam rudnika u sklopu kojih rade i dvije termoelektrane) iznosile su 15.477.948 litara u RS, a u FBiH 14.628.500 litara. Međutim, apetiti domaćih rudnika, termoelektrana i željeznica za sve većim subvencionisanim količinama dizel goriva su se očito iz godine u godinu povećavali, pa tako 2010. godine navedenim korisnicima u RS i FBiH Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH odobrava skoro duplo veće količine goriva oslobođene akciza za putarine.
To potvrđuju i tabele koje su u posjedu CAPITAL-a, a prema kojima su odobrene količine goriva u RS u 2010. godini iznosile 29 miliona, a u Federaciji BiH 26,8 miliona litara dizel goriva.
Slična situacija je i u 2011.godini, kada Upravni odbor UIO BiH za osam pravnih subjekata u RS odobrava 32.603.834 litre, a u Federaciji BiH za 12 pravnih subjekata 31.855.328 litara dizel goriva.
Pored toga, nadležni su zanemarivali veoma bitnu činjenicu da se obim proizvodnje u periodu od 2009. do 2001. godine u pojedinim rudnicima smanjivao, kao što je na primjer slučaj sa Rudnikom boksita d.o.o Mrkonjić Grad, gdje je u periodu 2009-2011. godine proizvodnja u odnosu na plan podbacila za 53 odsto. Do značajnog smanjenja proizvodnje u odnosu na planirane količine došlo je i u RMU „Kamengrad“ i to za 85 odsto, rudniku „Boksit“ a.d. iz Milića za 20,7 %, kao i u Rudniku boksita „Srebrenik“ za 22 odsto… (Podaci o planiranoj i ostvarenoj proizvodnji)
Studija: Potrebne znatno manje količine
O kolikim je nelogičnostima riječ kada su u pitanju realne potrebe termoelektrana, rudnika i željeznica u BiH za ovim gorivom, potvrđuje i projekat „Studija energetskog sektora u BiH“ finansirana od strane Svjetske banke, a koju su uradili Rudarski institut Tuzla, Ekonomski institut Banjaluka, Energetski institut Hrvoje Požar, Republika Hrvatska i Španija. Prema ovom projektu planirana potrošnja goriva u FBiH u 2010. godini iznosi 19.506.308 litara, a u RS 19.447.500 litara. Međutim, Upravni odbor UIO BiH zanemaruje ove činjenice i odlučuje da u 2010. godini za ukupne potrebe rudnika u Federaciji BiH putarine oslobodi 23.282.400 litara euro dizela, a u Republici Srpskoj 27.706.860 litara!
Na pitanje CAPITAL-a upućeno UIO BiH da li je redovno praćena realizacija pomenute Odluke, od njenog stupanja na snagu u julu 2009. godine, u ovoj instituciji su poručili kako su sprovođene redovne kontrole. Potvrđuju i da su evidnetirali određene prekršaje, ali na samom početku sprovođenja Odluke i da je tada bilo zloupotrebljeno 10.000 litara goriva.
„Značajnijih prekršaja i zloupotreba nije bilo u prethodnom periodu. Možemo reći da je na samom početku, prilikom primjene prve odluke, bilo manjih prekršaja. Tada je utvrđeno da su određene količine, uglavnom manje od 10.000 litara bile nedopušteno iskorištene i to iz razloga što pravni subjekti nisu u potpunosti znali koji su sve pogonski strojevi direktno vezani za proces proizvodnje. Na utvrđene nepravilno iskorištene količine dozel goriva obračunate su i naknadno naplaćene obaveze po osnovu putarine kao i zatezne kamate. U procesu kontrola tada je obveznicima potpuno razjašnjeno u kojim sve slučajevima mogu koristiti dizel gorivo oslobođeno od plaćanja putarine, tako da je u kasnijem periodu bilo manje prekršaja“, ističu u UIO BiH.
UIO BiH, poručuju, vrši redovnu kontrolu sprovođenja Odluke o količinama dizel goriva na koje se ne plaća putarina i to putem redovnih kontrola kod obveznika kojima je odobreno korišćenje i putem posebnih kontrola gdje se vrši samo kontrola utroška dizel goriva na koje je odobreno oslobađanje od plaćanja putarine.
„UIO BiH je pratila realizaciju odluke za 2012. godinu. Prema navedenoj Odluci ukupno odobrena količina goriva na koje se ne plaća putarina u 2012. godini je 77.414.985 litara. Međutim, tokom prošle godine nabavljeno je ukupno 38.800.196 litara ili 50,12 odsto od ukupno odobrene godišnje količine, a prvenstveno zbog smanjenog obima proizvodnje što smo utvrdili na osnovu dostavljenih mjesečnih izvještaja za 2012. godinu propisanih Pravilnikom o primjeni zakona o akcoizama u BiH. To znači da je nominalni iznos oslobađanja od plaćanja putarina po ovom osnovu za prošlu godinu bio 9,7 miliona KM“, poručuju u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, bez konkretnijeg objašnjenja zašto i ranijih godina nije došlo do smanjenja isporučenih količina goriva kada je u pojedinim rudnicima isto tako dolazilo do samanjenja obima proizvodnje.
Istražioci SIPE sumnjaju da uprave rudnika i termoelektrana povlašteno gorivo nezakonito prodaju ili ustupaju dobavljačima, privatnim firmama, koji su pobijedili na tenderima za izvođenje radova ili nabavku robe.
Količine dizela oslobođene plaćanja putarine:
2009.
Republika Srpska 15.477.948 litara
Federacija BiH 14.628.500 litara
2010.
Republika Srpska 29.037.120 litara
Federacija BiH 14.628.500 litara
2011.
Republika Srpska 32.603.834 litara
Federacija BiH 31.855.328 litara
Upravni odbor UIO BiH tek u 2012. godini za 50% umanjuje odobrene količine:
Republika Srpska 24.035.960 litara
Federacija BiH 14.764.236 litara
Četiri najveća potrošača dizel goriva oslobođenog putarine:
RS (2009.)
1. ZP „Rudnik i Termoelektrana Gacko“ 756.040 litara
2. ZP „Rudnik i Termoelektrana Ugljevik“ 947.998 litara
3. „Boksit“ Milići 333.333 litara
4. „Arcelor Mittal Prijedor“ 200.000 litara
FBIH (2009.)
1. Rudnik mrkog uglja „Đurđevik“ 808.300
2. Rudnici mrkog uglja „Banovići“ 789.000
3. Rudnik mrkog uglja „Kakanj“ 289.800
4. Željeznice Federacije BiH 231.400
RS (2010.)
1. ZP „Rudnik i Termoelektrana Ugljevik“ 735.053
2.. ZP „Rudnik i Termoelektrana Gacko“ 706.667
3. „Arcelor Mittal Prijedor“ 318.801.
4. „Boksit“ Milići 305.833
FBiH (2010.)
1. Rudnici mrkog uglja „Banovići“ 829.300
2. Rudnik mrkog uglja „Đurđevik“ 432.400
3. Rudnik mrkog uglja „Kakanj“ 344.000
4. Željeznice Federacije BiH 295.244
RS (2011.)
1. ZP „Rudnik i Termoelektrana Ugljevik“ 849.440
2. ZP „Rudnik i Termoelektrana Gacko“ 686.293
3. „Arcelor Mittal Prijedor“ 530.250
4. „Boksit“ Milići 318.334.
FBiH (2011.)
1. Rudnici mrkog uglja „Banovići“ 111.293
2. Rudnik mrkog uglja „Đurđevik“ 494.434
3. Rudnik mrkog uglja „Kakanj“ 344.022
4. Željeznice Federacije BiH 322.200
J. Despotović, S. Vukelić
