MOSKVA, Budući da su zvaničnici EU i SAD najavili provođenje Minska II kao ključnog elementa potencijalnog ublažavanja sankcija, analitičari Sberbanke ne očekuju nikakve značajne promjene u skoroj budućnosti obzirom na relativno spor napredak u toj sferi.
“Naš osnovni scenarij pretpostavlja da će sankcije SAD-a ostati na snazi i tokom 2016, dok bi se sankcije EU mogle ublažiti do sredine 2016. Ukoliko se to desi, možemo očekivati pozitivnije mišljenje, ali sumnjam da će ruske kompanije ili banke doživjeti neke veće promjene u prilikama za finansiranje u 2016.”, izjavio je Evgeny Gavrilenkov, glavni ekonomista u Sberbank Rusija. Čini se da se Rusija prilagodila sankcijama nametnutim sredinom 2014. Iako je negativni uticaj sankcija očit, ruska ekonomija preživljava bez značajnije materijalne štete.
Ruska ekonomija se prilagodila cijeni nafte koja je trenutno ispod $40/barelu, a ovaj nivo je osnovni scenarij analitičara Sberbank za 2016. “Doći će do rasta BDP-a između nula odsto i 2.5 odsto slijedeće godine, što će biti predmetom promjenjivosti cijene nafte tokom godine. Deficit ruskog budžeta u najgorem slučaju neće preći četiri odsto BDP-a, što se lako može pokriti mješavinom domaćeg zaduživanja i transfera iz fonda državnih rezervi. Obzirom na veličinu šoka prilikom pada cijene nafte, koja je pala sa oko $100/barelu, ruska ekonomija se dokazala veoma otpornom”, tvrdi Gavrilenkov.
Prema riječima ovog analitičara, u 2017. se očekuje jači ekonomski rast koji će se zasnivati uglavnom na porastu investicija i izvoza roba koje nisu sirovine. Korporativni profit porastao je sa krajem oktobra 2015. za oko 44 odsto u poređenju sa istim periodom godinu ranije; međutim, kompanije su ukinule odluke o investicijama zbog izuzetno visoke promjenjivosti cijene nafte i kursne liste. “Ukoliko se cijena nafte zaustavi na $40/barelu a promjenjivost rublje se umanji slijedeće godine, tada ćemo svjedočiti malom porastu investicija. Potrošačka potražnja ostat će na nižem nivou zbog stalnog servisiranja dugovanja domaćinstava i ponovnog zaduživanja”, dodaje Gavrilenkov.
Nakon jakog pada rublje od četvrtog kvartala 2014. do prvog kvartala 2015. i pada cijene nafte, najveće ruske kompanije za proizvodnju nafte znatno su se smanjile prihode, ali su uglavnom zadržale isti iznos duga koji su imale krajem 2013. Zbog znatnog smanjenja u bazama troškova u pogledu investicija u dolarima, besplatni gotovinski tokovi prije dividendi za sva lica ostali pozitivni ili gotovo blizu tome. U međuvremenu, Gazprom je imao jednu od uspješnijih godina za kreiranje gotovine.
Analitičari Sberbanke ne očekuju da će se Ministarstvo finansija Ruske Federacije aktivno zaduživati u inostranstvu 2016., pošto je Vlada odlučila da sreže godišnji limit za izdavanje Euroobveznica na $3 milijarde (sa $7 milijardi u 2013-15, na godišnjem nivou), odlučivši se za strateški pristup prikupljanja sredstava sa lokalnog tržišta. Izdavanje Euroobveznica koje je predviđeno za 2016., direktno će zavisiti od izvršenja budžeta i mogućnosti Ministarstva finansija da izdaje obveznice u rubljama. Analitičari Sberbanke smatraju da se očekuje da se 2016. godine plasira ukupno $10-15 milijardi u Euroobveznicama, što bi, obzirom na ukupan iznos redovnog otkupa zakazanog za slijedeću godinu ($12.7 milijardi), značilo da će tržište ostati gotovo nepomično, u najboljem slučaju.
Ruske banke morale su se nositi sa naglom navalom troškova finansiranja, kao rezultat porasta kamatne stope u decembru 2014. Tokom 2015., kako je Centralna banka Rusije smanjivala kamatnu stopu, banke su započele postepeno reprogramiranje nedospjelih kredita, marže su se stabilno oporavljale.
U trećem kvartalu 2015, neto kamatna marža (NIM) povećala se na 3.7 odsto, iako je to i dalje za više od 1pp manje nego godinu dana ranije. Smanjenje marže bio je osnovni otežavajući faktor za profitabilnost i samim tim interno generiranje kapitala. Ruske banke proizvele su samo 1.3 odsto povrata na prosječni vlasnički kapital (ROAE) za septembar 2015.
Analitičari Sberbank očekuju da će porast aktive ruskog bankarskog sektora biti umjeren slijedeće godine imajući u vidu ekonomiju koja se bori i manjak kvalitetnih dužnika. U pogledu poslovanja sa stanovništvom, vidljivi su prvi znaci stabilizacije kvaliteta aktive kao i prvi oporavak potrošačkog kreditiranja, dok hipoteke takođe mogu nastaviti da rastu, uz pomoć opadajućih kamatnih stopa. Sve u svemu, analitičari Sberbank slijedeće godine očekuju ukupan rast kredita od pet do deset odsto.
Obzirom na očekivani trend dezinflacije, Centralna banka Rusije će vjerovatno nastaviti da smanjuje ključnu stopu što bi se ogledalo u daljoj štednji troškova finansiranja i podržati bankovne marže.
Ukrajina
Sposobnost investiranja Ukrajine zasnivat će se na dva osnovna faktora u 2016: politička stabilnost i ekonomski oporavak. “Ekonomski rezultati Ukrajine poboljšat će se u 2016., kako očekujemo usporavanje ugovaranja od 11odsto u 2015. na tri odsto u 2016.”, rekao je Gavrilenkov. Domaća potražnja će vjerovatno ostati pasivna jer će povećana inflacija ograničiti stvarne plate i privatnu potrošnju.
Očekuje se da će potrošačka inflacija imati srednja vrijednost od 32.5 odsto u 2016., usporavajući sa 50 odsto u 2015. na 15 odsto u 2016. S druge strane, investicije možda donesu iznenađenja zahvaljujući sistematskom uticaju oporavka nakon vojnog sukoba na istoku. Infrastruktura i privreda vjerovatno će se obnoviti iako se ne očekuje da ovo neće imati značajan uticaj na BDP. Javna potrošnja će biti ograničena zbog fiskalne discipline koju je nametnuo MMF.
Ukrajina je vezana za ambiciozan opšti državni fiskalni deficit d 3.75 odsto BDP-a i primarni bilans BDP-a od 1.4 odsto u 2016. “Da bi to postigli, Kijev će implementirati mjere povećanja prihoda i fiskalnu konsolidaciju, uključujući ukidanje zakona o penzijama, smanjenje budžetskog sektora i ograničavanja potrošnje iz budžeta”, dodaje Gavrilenkov.
Bjelorusija
Nakon ozbiljnog usporenja ekonomije u 2015., analitičari Sberbanke očekuju pristojan skok slijedeće godine (2.7 odsto rasta BDP-a). Tekući račun bi trebao biti gotovo izbalansiran (0.7 odsto ili manje BDP-a u 2016., zavisno od volumena eksternog zaduživanja), nastavljajući trend koji je počeo 2013. “Obzirom da bi budžet trebalo da ostane izbalansiran, vidimo poboljšanje finansijske pozicije države. U tom slučaju, moglo bi doći do unapređenja kreditnih rejtinga Bjelorusije za jedan nivo slijedeće godine, naročito ako zemlja uspije da se finansira iz neruskih izvora i zadrži ukupan nivo vanjskog duga pod kontrolom”, kaže Gavrilenkov.
Bjelorusija može početi da prima nove kredite od MMF-a. Kako analitičari očekuju, veći dio sankcija će biti uklonjen, što će omogućiti Ministarstvu finansija da na tržištu koriste nove državne Euroobveznice. Kombinacija ovih faktora popravit će kreditnu sposobnost države i možda će smanjiti državne kamatne marže.
Kazahstan
Očekuje se da će u 2016., ekonomija Kazahstana biti pod veliki pritiskom, iako su poboljšanja izgledna u nekim oblastima. Najočiglednije poboljšanje se očekuje u tekućem računu. Nakon naglog pada kazahstanske tenge, analitičari Sberbanke očekuju značajno ugovaranje uvoza, dok će izvoz (koji uglavnom zavisi od nafte) vjerovatno ostati stabilan. To će proširiti višak trgovine i moglo bi pomoći balansiranju tekućeg računa.
Očekuje se značajno usporenje ekomskog rasta ove godine, ali ostaće u plusu. Veći porast očekuje se 2016., ali najvjerovatnije neće preći dva odsto nakon devalvacije tenge, što je također dovelo do inflacije, analitičari Sberbanke ne očekuju mnogo investicija. Ne očekuje se da će inflacija (na godišnjem nivou) početi da usporava prije četvrtog kvartala 2016. (zbog visoke baze), ali moglo bi se desiti da će Narodna banka početi sa rezanjem kamatnih stopa ranije kako bi se podstakao ekonomski rast.
Obzirom na negativne ekonomske trendove (barem u H1 2016.) i na potencijalni nastavak državne pomoći za kvazi-državne korporacije, mogli bismo vidjeti smanjivanje rejtinga zemlje za jedan nivo u toku narednih 12 mjeseci. Međutim, dugoročni trendovi i dalje pružaju podršku, tako da se može očekivati da će Kazakhstan zadržati svoj status nivoa investicija. Biznis.ba