– Ukidanje neporeskih davanja čiji fiskalni uticaj nije velik moguće nakon analize
– Moguće povećanje stope PDV-a
– Privrednici: Opterećenja na platu vratiti na 50 odsto
BANJALUKA – Vlada RS nabrojala je niz mjera u najnovijem Programu ekonomskih reformi RS koje planira da sprovede u cilju poboljšanja poslovnog ambijenta, ali bez konkretnih datuma. Tako je među ključnim mjerama, koje će biti realizovane u narednom periodu, navedeno smanjenje zbirne stope doprinosa na nivo iz 2008. godine, povećanje plata, ukidanje neporeskih davanja.
Pored toga, tu su i brojne mjere koje se iz godine u godinu ponavljaju, kao što su reforma javnog sektora, javnih preduzeća, inspektorata.
U Nacrtu Programa ekonomskih reformi od 2019. do 2021. godine, Vlada je nabrojala šta je uradila u proteklom periodu, kao i ono što tek planira da uradi.
Većina mjera je na duži period, tako da se od onih krupnijih koje stupaju na snagu već početkom godine može izdvojiti povećanje plata u obrazovanju, refundacija 50 odsto doprinosa koje poslodavci plaćaju tokom porodiljskog odsustva, kao i umanjenje osnovice poreza na dobit za 50 odsto ukupne investicije u nepokretnosti, opremu ili postrojenja koje firme koriste za proizvodnji.
Dobar dio ostalih mjera tek treba da se počne sprovoditi. Tako je u dokumentu navedeno da su u narednom periodu planirane izmjene u okviru oporezivanja dohotka fizičkih lica kako bi se izvršila preraspodjela i došlo do dodatnog povećanja plata, uz proširenje poreske osnovice poreza na dohodak.
„Poseban akcenat se stavlja na oporezivanje prihoda od udjela u kapitalu“, navedeno je u dokumentu.
U narednom periodu planirana je i izmjena Zakona o doprinosima sa ciljem smanjenja zbirne stope doprinosa s ciljem smanjenja ukupnog poreskog opterećenja rada u Srpskoj na nivo iz 2008. godine.
Još jedna mjera koja je planirana za naredni period odnosi se na analiziranje svih neporeskih davanja, te ukidanje „onih kod kojih analiza ukaže da je njihovo postojanje suprotno pomenutim načelima, koja previše opterećuju poslovanje ili građane, a čiji fiskalni uticaj nije velik“.
U narednom periodu planirano je donošenje novog zakona o porezu na dodatu vrijednost i zakona o akcizama radi njihovog usklađivanja sa propisima Evropske unije i preciziranja pojedinih instituta.
„Takođe, eventualno će se izvršiti i analiza povećanja stope poreza na dodatnu vrijednost radi eventualne kompenzacije sa gubitkom prihoda od smanjenja prihoda po osnovu doprinosa“, navedeno je u vladinom dokumentu.
Zdravstveni sektor gomila obaveze
Vlada priznaje da su izazovi za naredni period posebno vezani za reformu zdravstvenog sistema i ističe da posebnu pažnju treba posvetiti ubrzanju dinamike realizacije reforme, naročito u fazi zaustavljanja povećanja neizmirenih obaveza i iznalaženju modela za njihovo izmirenje.
Pored reforme zdravstvenog sistema, u cilju efikasnije i efektivnije upotrebe javnih sredstava, potrebno je uspostaviti Registar podsticaja, koji će obuhvatiti podsticaje na svim nivoima vlasti u Republici Srpskoj, te Registar socijalnih davanja, kako bi se izvršila pravednija raspodjela i bolje „ciljanje“ socijalnih davanja.
„Reforma javnih preduzeća, mogla bi se posmatrati kroz tri segmenta: javna preduzeća koja opterećuju ili traže dodatna sredstva iz budžeta, te komunalna javna preduzeća u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, čije reformisanje je potrebno hitno započeti, te strateška javnapreduzeća od kojih se očekuje da budu izuzetno profitabilna i budu jedan od izvora prihoda budžeta, čija reforma mora da bude pažljivo sprovedena u cilju efikasnijeg i produktivnijeg poslovanja, a sve sa ciljem ostvarivanja značajnije dobiti“, navodi se u dokumentu.
Dodaje se da će posebna pažnja biti posvećena sređivanju evidencija Zavoda za zapošljavanje RS, tako da osobe koje aktivno traže posao budu odvojene od onih koji su na evidenciji Zavoda radi ostvarivanja drugih prava, dok će ostvarivanje prava na besplatno zadravstveno osiguranje prenijeti na Fond zdravstvenog osiguranja.
Privrednici : Visoko opterećenje rada i parafiskalni nameti ključni izazovi
U Privrednoj komori RS kažu da su svoje prijedloge prošle sedmice uputili Vladi i da očekuju da će veći dio njih biti usvojen.
Privrednici, između ostalog, traže izmjenu Zakona o porezu na dobit na način da se ukine oporezivanje reinvestirane dobiti, definisanje diferencirane stopu poreza na dobit, tako da obveznici koji isplaćuju veće plate plaćaju manju stopu poreza na dobit, kao i da se ukine oporezivanja kamata.
Jedna od mjera na kojoj privrednici godinama insistiraju je i vraćanje opterećenja po osnovu poreza i doprinosa na nivo iz 2008. godine, odnosno na nivo do 50 odsto opterećenja na platu.
Traže i da pauza ne ulazi u radno vrijeme, te da obavezni regres za korištenje godišnjeg odmora bude oslobođen plaćanja doprinosa.
„Visoko fiskalno opterećenje rada, brojni parafiskalni nameti i uveliko nereformisan zdravstveni sektor identifikovani su kao jedni od ključnih izazova koji usporavaju rast i konkurentnost. S obzirom na to da ovo nije konačan dokument nadamo se da ćemo uspjeti u razgovorima sa Vladom da se što više naših prijedloga usvoji“, rekao je portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević.
Član Skupštine Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić rekao je da još uvijek nije uspio da analizira dokument, ali da je poslodavcima od iduće godine obećano priznavanje investicije kao odbitne stavke za porez na dobit i povećanje postotka refundiranja bruto zarade sa 20 na 50 odsto.
„Nadamo se da je to i usvojeno, a dogovorili smo da u toku godine razgovaramo i o dodatnim mjerama za povećanje plata“, kazao je Trivić.
CAPITAL: M. Čigoja