ZAGREB, Tržište piva u Hrvatskoj palo je šest, a u Srbiji više od 20 odsto, iza čega se kriju posljedice globalne ekonomske krize. Za pivarske stručnjake, ekonomska kriza na srpskom tržištu najvidljivija je kroz pad potrošnje piva. Pretpostavlja se da je zbog krize i devalvacije dinara kupovna moć građana Srbije drastično opala. Iako se pivo konzumira i kod kuće, ipak se to piće najviše prodaje u ugostiteljskim objektima, u koje ljudi očigledno sve manje zalaze.
Precizni podaci o kupovnoj moći u Srbiji i Hrvatskoj ne postoje, ali ne bi bilo čudno ukoliko bi neka finansijska institucija krajem godine ocijenila – ono što svaki pivarski stručnjak zna – da je kupovna moć u Srbiji pala za 20 odsto.
Poslovni dnevnik podsjeća na neke druge “nemonetarne” standarde za izračunavanje kupovne moći jedne zemlje.
Tako postoji “Big Mek standard” pomoću kog stručnjaci upoređuju prosječnu platu s cenom standardnog hamburgera u nekoj zemlji, pa i sličan “501 standard”, gde se plate upoređuju sa cijenom Levisovih 501 farmerki.
U Evropi je u posljednje vrijeme bio popularan “Golf standard”, u kojem se na ukupnoj cijeni automobila “Golf “ upoređivala ne samo kupovna moć nego i poreski pritisak u pojedinoj zemlji.
Ranije su pivare uglavnom bile lokalne, pa se takav standard nije mogao uspostaviti kada je ova roba u pitanju, no u posljednjih 10-ak godina, gotovo sve pivare u regionu su preuzele grupacije AB InBev, Hajneken i Karslberg, te se ne može isključiti da će svaka od tih pivara pokušati da uspostavi svoj “ekonomski standard”.