BEOGRAD, Odluka MMF da smanji projekciju rasta svjetske ekonomije treći put za manje od godinu dana pokrenula je pitanja i dileme među ekonomskim stručnjacima – da li se možda opet nalazimo pred novom krizom i da li je moguće da se ponovi situacija iz 2008. godine.
Najveće opasnosti po svjetski rast vide se u naglom usporenju rasta u Kini, zatim, jačanju američkog dolara i povećanje kamata od strane američkih federalnih rezervi, migrantskoj krizi, i nezaposlenosti.
Ekonomisti u Srbiji procijenjuju da će srpska ekonomija ove godine imati rast od 1,5 odsto, ali i da bi taj nivo mogao da bude doveden u pitanje zbog dešavanja u svijetu, gdje se uveliko priča o novoj globalnoj ekonomskoj krizi.
Ipak stručnjaci u Srbiji ne strahuju da bi mogla da se ponovi situacija kakva je bila 2008. godine, kao i da usporavanje ekonomskog rasta Kine nije razlog da bi se najavljivali šokantni poremećaji svjetskih razmjera.
Prognoze ekonomista su i da na rasplet nećemo dugo čekati, odnosno da ćemo već tokom godine znati koliki su zapravo poremećaji.
Dekan Beogradske bankarske akademije Hasan Hanić mišljenja je da bez obzira na pesimizam koji se u posljednje vrijeme primjećuje među ekonomistima i stručnjacima, buduća ekonomska kretanja u svijetu neće doći u fazu koju karakteriše recesija koja je postojala od 2008. godine.
“Lično očekujem da će doći do usporavanja rasta, ali će do rasta doći. Prema tome i prema svim vodećm ekonomskim indikatorima uključujući kretanje berzanskih indeksa kao važne indikatore koji ukazuju na očekivanja, buduća kretanja neće doći u fazu koju karakteriše recesija kakvu smo imali od 2008. pa nadalje”, rekao je Hanić Tanjugu.
Ekonomiste najviše zabrinjava to što je MMF snizio projekciju očekivanih stopa privrednog rasta na globalnom nivou, ono što se dešava u Kini, mnogo brži rast zaduženosti, odnosno javnog duga, a stopa privrednog rasta se usporava i ona je niža od rasta javnog duga, kaže Hanić.
On navodi i da pad privredne aktivnosti u Kini izaziva pad tražnje a sa druge strane to dovodi do toga da se smanjuje izvozni potencijal pojedinih zemalja koje su orjentisane na Kinu.
Hanić ukazuje da su zemlje danas suočene sa visokim stepenom zaduženosti i relativno je mali prostor za djelovanja iz ugla fiskalne politike, ali i učinci monetarne politike su relativno manji jer su iscrpljenje mogućnosti koje su do sada korišćene.
Prema njegovim riječima, sve to bi donekle moglo da se odrazi i na to da stope privrednog rasta budu nešto niže sa posljedicama koje proizilaze na planu dešavanja aktuelnog problema zapošljavanja i drugih pitanja i izazova sa kojima se privreda suočava.
Upitan o tome što je francuski predsjednik Fransoa Oland već proglasio “vanredno ekonomsko stanje”, Hanić kaže da program koji pominje predsjednik Francuske nije toliko relevantan, jer je prevashodno usmjeren na to da se javni sektor učini efikasnijim i da bi se podstakli preduzetnici.
Ekonomisti nisu sigurni da li je vanredni ekonomski program francuskog predsjednika svojevrsna linija odbrane od krize ali, kažu da dvije milijarde evra za francusku ekonomiju nije dovoljno da se nešto promjeni.
Ekonomista Miladin Kovačević kaže da ne može da se otme utisku da je to neka vrsta političko-marketinškog šoka i medijske manipulacije u cilji da se skrene pažnja sa problema.
“Taj novac će se dijeliti firmama koji imaju neki program zapošljavanja kao vid socijalne pomoći”, rekao je on novinarima ove nedjelje na predstavljanju novog broja časopisa Makroekonomske analize i trendovi.
To je isto kao kada bi se u Srbiji najavila slična intervencija sa milion evra, kaže Kovačević.
Ekonomista Mahmut Bušatlija kazao je da “katastrofične priče” o krizi uglavnom ne potiču iz političkog, već bankarskog, odnosno berzanskog miljea.
On je naveo da zapadne berze imaju smanjen promet i onda se, kako je kazao prave “katastrofični scenariji” da bi se stimulisali oni koji imaju akcije da sa njima nešto urade.
Bušatlija smatra da insistiranje na prodaji jeste u stvari insistiranje na oživljavanju berzanskog poslovanja na zapadnim berzama, koje su ugrožene situacijom na kineskim i dalekoistočnim berzama, jer Kina vodi računa o svojim interesima i ne brine je mnogo što se to preliva na ostale.
To je očekivana reakcija i ne mora da sluti na veće probleme, rekao je Bušatlija.
Boško Živković iz Ekonomskog instituta kaže da se za sada ne može tvrditi da novu krizu na berzama “sije” finansijski sektor.
Eventualni uzročnici kako kaže vide se izvan berze jer opada međunarodna razmjena dobara.
“Realni sektor je usporio rast tako da je vjerovatna pretpostavka da će kriza doći van finansijskog sektora a pojaviće se prvo u njemu. Ove godine ćemo biti načisto sa time koliko su otišli poremećaji i da li će doći do eksplozije balona. Ne očekujem dramatičnu krizu kao 2008. ali će se ove godine znati koliki su poremaćaji”, kazao je Živković. Tanjug