BEOGRAD, Odluka države Srbije da preuzme većinski paket akcija fabrike “Simpo” je vrlo loša poruka za druge privatne kompanije, ali ne bi trebalo bitnije da utiče na investicionu klimu u našoj zemlji, ocijenli su danas ekonomisti.
Ekonomista i dekan Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju Ana Trbović kaže da nije dobro kad država preuzima preduzeće opterećeno dugovima.
“Sada se s razlogom može postaviti pitanje zbog čega je to urađeno sa kompanijom ”Simpo”, a ne nekim drugim preduzećem koje takođe ima gubitke i ne posluje uspješno”.
Trbović ističe, kritikujući današnju odluku da vlada postane većinski vlasnik “Simpa”, da “nije izvjesno da će država, nakon takve promjene, bolje upravljati tom kompanijom”.
Dekan FEFA kaže da ekonomska teorija i praksi uglavnom ukazuju na državu kao neuspješnog vlasnika preduzeća, što se vidjelo i na mnogobrojnim primjerima širom svijeta.
Na pitanje da li se država opredijelila na takav korak pošto je riječ o preduzeću u nerazvijenom dijelu Srbije, Trbović odgovara da bi država taj kraj mnogo bolje pomogla kada bi brže izgradila Koridor 10 i druge važne infrastrkturne objekte, i time stvorila uslov za masovniji dolazak stranih investitora, a među njima i potencijalnih partnera “Simpa”.
Trbović ocjenjuje da “slučaj Simpo” ipak neće previše naškoditi investicionoj klimi u Srbiji, ali će sigurno u izvjesnoj mjeri dovesti u pitanje orjentaciju aktuelne vlade na tržišni način poslovanja.
I profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić ocjenjuje da je odluka o vlade o preuzimanju većinskog udjela u “Simpu” štetna, jer se na taj način šalje loša poruka ostalim privatnim firmama. Druge kompanije bi, na osnovu ovog slučaja, takođe mogle, kad zapadnu u probleme, da očekuju od vlade sličnu zaštitu pod izgovorom da izdržavaju zaposlene i članove njihovih porodica, kaže Savić za Tanjug.
Bitan razlog zbog koga se ovaj ekonomista protivi preuzimanju “Simpa” od strane države je u tome što fabrika iz Vranja, kako on ističe, “nema strateški značaj za državu Srbiju”.
Da je u pitanju kompanija poput, naprimjer, “Telekoma”, koja godinama stvara visok profit i veoma je značajna za privredu Srbije, tada bi postupak vlade, kao u slučaju “Simpa”, imao smisla – ističe Savić.
On podsjeća da je Vlada Srbije 2008. godine usvojila “skandalozan zaključak”, kojim je dozvoljeno da “Simpo” do daljeg ne mora plaćati poreze i doprinose, a da će se država namiriti kada bude prodala svoj udio u toj firmi.
Savić smatra i da argument za spasavanje “Simpa”, zbog velikog značaja koji ta firma ima za jug Srbije, na klimavim nogama. Jer, kada bi se ta logika primijenila šire, tada bi veliki preduzeća kojim upravljaju Srbi na Kosovu i Metohiji takođe mogao da zatraži pomoć od vlade, sa motivacijom da posluju pod teškim i neravnopravnim uslovima.
Profesor Savić smatra da osim Vranja, postoji “još deset do 15 gradova u rubnim područjima Srbije koji takođe imaju problematična preduzeća sa velikim brojem zaposlenih”.
Sada je, zbog svih navedenih razloga i u suštinskom interesu ekonomskog napretka zemlje, “krajnje vrijeme da se u potpunosti poštuje zakon i da to važi za sve kompanije i građane Srbije”, zaključio je Savić. Tanjug
