BEOGRAD, Ekonomija je već dugo poznata kao nauka razočarenja. Da bi potvrdili ovu tezu ekonomisti su našli dokaze da je darivanje poklona uoči praznika veoma neracionalna rabota, i da bi bilo mnogo efikasnije bližnjima poklanjati novac.
Ali gdje je tu čar iščekivanja, iznenađenja i emotivne vrijednosti?
Nije iznenađenje da su najefikasniji pokloni (oni sa najmanjom razlikom između stvarne i pogođene cijene) dobijeni od strane bliskih prijatelja ili uže porodice dok su pokloni od ostatka rodbine ocijenjeni kao ne pretjerano željeni.
Kako raste razlika u godinama između osobe koja daje i koja prima poklon tako je odševljenje pri otpakivanju paketa sve manja – ovo međutim zna većina baka i deka koji naučeni iskustvom poklanjaju uglavnom novac.
Ekonomiste nije mrzjelo ni da izračunaju koliko preplaćivanje poklona košta celupkupno društvo – ako od deset dolara uludo potrošite jedan, kako odgovori studenata sugerišu, samo u Americi gdje se na bižićne poklone troši 40 milijardi dolara baci se četiri milijarde. Kada na to dodamo rođendane, vjenčanja i druge praznike ova cifra je toliko velika da ekonomisti predlažu da se prestane sa tradicijom darivanja ili bar da se pređe na novčane poklone.
Međutim, ljudi nisu tako racionalna bića da ih kroz život vodi samo puko sabiranje, niti je ljudsku ćud moguće predstaviti egzaktno. Nekada nekoga iznenadite poklonom koji sam nikada ne bi kupio ali čiju korisnost uvidi tek korišćenjem istog. Tome se bar nadaju roditelji koji svojoj djeci kupuju knjige umjesto toliko traženih video igrica. Bizlife