FRANKFURT – Evropska centralna banka ima sve manje prostora za značajnija povećanja kamatnih stopa, uzimajući u obzir naznake recesije i povećanje troškova zaduživanja.
Rekordna inflacija i bojazan od nestašice energenata ove zime utiču loše na ekonomske izglede u evrozoni. Kako podaci pokazuju da je situacija sve gora, stopa inflacije prema kojoj ECB kreira svoju monetarnu politiku može uticati na povećanje kamatnih stopa samo do određene granice.
Prilike za povećanja čelnici ECB bi mogli iskoristiti na naredna dva sastanka u oktobru i decembru, dok se na tržištima već špekuluše da bi monetarna institucija mogla ponoviti svoju septembarsku odluku i povećati referentne kamatne stope za 75 poena, piše Bloomberg.
Na ovonedjeljnom sastanku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zvaničnici će imati uvid u to koliko je situacija loša kada svjetski zajmodavac objavi predviđanja za rast globalne ekonomije (eng. World Economic Outlook).
Najnovije projekcije ECB ne uključuju recesiju u evrozoni, iako situacija sa tržištem energenata nakon nedavnih poteza Rusije mijenja konačnu prognozu, a izvještaji menadžera prodaje pokazuju da se proizvodnja smanjuje od jula. Ekonomisti smatraju da je pad neizbježan.
Predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard (Christine Lagarde) je izjavila da recesija neće uticati na napore ove monetarne institucije da inflaciju sa 10 odsto, koliko je zabilježeno prošlog mjeseca, vrati na ciljanih dva odsto.
Podaci za treći kvartal o bruto domaćem proizvodu neće biti objavljeni do 31. oktobra, četiri dana nakon ovomjesečne odluke o referentnim kamatnim stopama. Prvi znaci recesije možda će se pojaviti tek kada u januaru budu objavljene brojke za posljednja tri mjeseca 2022. godine. Biznis
